Kopnica je “kuga novog doba”. Ipak, ima nade – u hrvatskoj je epidemija zaustavljena. Najviše od svega – me?u ovisnicima o intravenoznim drogama, koje sada više ne broje u rizi?ne skupine!
U ovom eseju pro?itajte malo više o tome što se zbiva “na prvoj liniji fronte” borbe sa ovom opakom boleš?u…
?esti upiti su na temu - koliko testovi na drogu mogu biti pouzdani, te koliko treba apstinirati da bi bili negativni. Evo jednog takvog pitanja:
zena (napisa): koliko dugo treba proci da bi test bio negativan nakon uzimanja heroina? Ja sam prosli put izgurala 76 sati i bilo je ok ali sada cu biti na oko 67 sati.Spavam sto je cudno i samim tim se ne cistim dovoljno.Dobro, ne spavam svako vece ali u proslom skidanju nisam 5 dana.I non stop sam piskila.Inace, uzimam malo i na nos.Zadnji put sinoc u 22h, mala kolicina, mala mala crta.Test je u utorak oko 15-16 h.
Prvo je pitanje - u koju se svrhu testirate i sa kojim testom?
Postoje testovi na slinu. To je za voza?e, da utvrde da li su “pod utjecajem”. To traje nekih 48 sati najduže - ako se uzimaju “male” koli?ine.
Drugi test je onaj na urin. E tu postoje dva razli?ita tipa testova. jedan se obi?no ozna?i sa “OPI” i ti mjere ve?u koncentraciju. Drugi su ozna?eni sa “MOP” i mjere manju koncentraciju. Služe da se mogu razlikovati opijati i opioidi. Naime, MOP može biti pozitivan i na druge izvore opijata - ali kratko. U principu, nakon 7 dana, ako se radilo o jednokratnom uzimanju, test bi trebao biti negativan.
Sljede?i test koji imamo je test dugotrajne upotrebe - tu imamo test iz kose (ili dlaka). Testirati se može za period rasta dlake - što može biti i nekoliko mjeseca. Na taj na?in testirali su i mumije, dakle 4000 godina stari materijal - koji je dokazan pozitivan.
U biti, testiranje može biti u razli?ite svrhe.
Prva je da se utvrdi da li ste “?isti” dovoljno da možete primiti antagoniste (Nalorex, ReVia, Nemexin) - tu je test “na vašoj strani” da ne bi imali reakcije. Pojednostavljeno: Ako je test negativan, nema ni reakcije. Tu se koristi test MOP na urin - reakciju nisam vidio ako je test bio negativan.
Druga svrha testa, koju ja koristim, je za stvaranje povjerenja u obitelji. Roditelji (ili djeca) testiraju ovisnika - tako on dokaže da je uistinu ?ist, a ne da ga “nepravedno” optužuju. Ako je to svrha, najbolje je da odmah priznate da ste uzeli drogu - te da se trudite da apstinirate, ali eto. Sedmodnevna apstinencija nije lak cilj.
Tre?i razlog testiranja je da bi ako je test pozitivan, mogli imati neke (neželjene) posljedice. Recimo da izgubite posao, oduzmu vam djecu, platite kaznu, idete u zatvor - ako je to slu?aj - razmislite da li je “izolacija” u kojoj ste bili dostatna - pokušajte potražiti intenzivniji program, kako vam se ne bi desilo to “loše” i kona?no, napravite sve kako bi nešto izmijenili u svom životu…
Kako u?initi testiranje pouzdanijim, izbje?i “varanje”?
Prvo, promatrajte testiranog. Ako gledate kako daje urin (a možete to jer ste bliski) tada je manja vjerojatnost da ?e vam “podmetnuti” tu?i.
Drugo, ako niste sigurni - tražite da vam da ponovno urin. Nemojte se dati smesti da više “ne može” - sa?ekajte ako treba i 12 sati - test ne?e promijeniti kvalitetu u kra?em vremenu.
Tre?e, uzmite dva uzorka, jedan spremite za “referentnu metodu” - a to zna?i osjetljiviju - ako baš morate znati što je to?no bilo, tako da osim kvalitativnog (ima - nema) imate i kvantitativni. To je potrebno ako se radilo o nekom forenzi?kom doga?aju gdje je važno znati, odnosno vješta?iti nekoga.
?etvrto, uzorak mora biti to?no odre?ene temperature - ako je “skriven” biti ?e ili hladniji ili topliji. Koristite posebne ?aše koje imaju uz sebe termometar. Ili koristite termometre za jednokratnu upotrebu koje možete nabaviti u apoteci, a mogu se prisloniti na ?ašu na na?in kako bi se prislonili na ?elo…
Ako niste sigurni da je uzorak urin - ima i tu lijeka. Testirajte ga na biokemijske parametre (recimo urea) i ako je urin razrije?en - to ?e se odmah vidjeti. Ako je dodano nešto što mijenja biokemijske parametre - to se odmah vidi.
Evo kona?no i najeminentniji u struci progovaraju ovo o ?emu ja pri?am na blogu:
Zdravstvo još funkcionira kao da smo u socijalizmu, a svi koji rade u njemu kroni?no su potpla?eni. Dnevna politika odbija re?i da je gotovo sa socijalizmom iako se to se dogodilo u ostalim sektorima
U razgovoru za Poslovni, Hrvoje Šobat poentira:
Na koji na?in možemo pove?ati broj doma?ih lije?nika?
- Preko no?i nikako, ve? dugoro?nom strateškom odlukom što ho?emo i za koliko novca – koliko novca, toliko glazbe. Zahvaljuju?i tome što nam zdravstvo još funkcionira kao da smo u socijalizmu, zadnjih 15 godina svi koji rade u zdravstvu kroni?no su potpla?eni – lije?nik koji je ‘94. bio pla?en u rangu suca, danas za njim zaostaje za 40-50 posto. Participacija pacijenata u troškovima lije?enja istodobno je na oko dva posto, gotovo sedam puta manje nego u drugim socijalnim državama. Ve? deset godina dnevna politika odga?a stati pred ljude i re?i da je gotovo sa socijalizmom. To se dogodilo u svim drugim sektorima osim u zdravstvu. Današnji lije?nici šute i rade, no djeca to vide i ne žele studirati medicinu – prije su na taj studij išli najbolji, danas oni idu na ekonomiju i FER jer ?e biti bolje pla?eni.
Dakle, u medicini ostaju samo najuporniji, i oni - koji baš i nemaju izbora…
Udruga ABCHepatitis pokrenula je medijsku kampanju.
Spot “Nezvani gost” primjer je jednostavnog - ali efikasnog pristupa prevenciji. Pogledajte…
Na žalost hrvatski zdravstveni sustav ne bavi se simptomima, ve? samo bezglavo propisuje antidepresive
Ovo je zaklju?ak ?lanka u Poslovnom, u kojem se analizira stanje medicine. Izgleda da smo dobili novu “dijagnosti?ku kategoriju” za propisivanje antidepresiva. Nakon ozbiljnih bolesti, kao što je depresija, antidepresivima se lije?ila socijalna fobija, kompulzivni poreme?aji, pa i anksiozno - depresivni poreme?aji.
No onda su primjerice stidljivost proglašena “boleš?u” a izgleda da je najnovija “bolest” - nezaposlenost.
Neiscrpan je set “bolesti” koje se mogu lije?iti antidepresivima.
Suicid? Lije?io se antidepresivima. Porasla potrošnja antidepresiva, stopa suicida - ostala je ista. Neki su se bunili da su imali smetnje te da im je konkretna terapija pogoršala suicidalnost, bilo je i tužbi - ali mediji o tome uglavnom - šute.
Ovisnost o sedativima? ?esto se ?uju da benzodijazepini stvaraju ovisnost, a antidepresivi - ne. No antidepresivi (ne svi) tako?er mogu stvoriti sindrom ustezanja kod naglog prestanka (to je jedan simptom ovisnosti). Drugo, sedativi se ne bi trebali primjenjivati kod voza?a - ali kome je onemogu?ena vožnja odmah kad je dobio recept na lijek uz koji se ne smije voziti?
Mobbing? ?esto se propisuju antidepresivi zbog “stresa” koji su doživjeli od poslodavca, a u najnovije vrijeme - antidepresivi su nam tu i za “žrtve” Bullinga (jako je lijepo što su antidepresivi sada dozvoljeni i za djecu)
I evo sada - stvarno stanje stvari. Antidepresivi, antihipertenzivi i statini su “lijek” za - nezaposlene.
Sad mi se postavljaju nekoliko pitanja:
I kona?no, nije li možda ovo društvo bolesno, pa svoju nesavršenost rješava na na?in da sve odba?ene, zanemarene, šikanirane, proganjane i tužne i nesretne ljude - šalje doktorima koji ih (nekriti?no) kljukaju lijekovima?
Nije li stoga poruka koju nam šalju upravo ova:
Šarene pilule za lilule, uzmite, pijte, samo šutite, šutite, za vas nema nade…
I što da vam kažem?
Kre?emo u predizborno vrijeme. Sa revolucionarnim idejama o tome kako bi budu?e društvo trebalo izgledati… recimo ovako:
I kona?no, valjda pu?ka kuhinja za sve. Ovo posljednje naravno da nije u predizbornim angažmanima, ali zašto pobogu nijedna stranka ne krene sa slogonom:
“Ako mi dobijemo izbore, sve vas ?eka pu?ka kuhinja! I to svaki dan! Topli obrok jednom na dan za sve!”
Najnovija genijalnost dolazi nam servirana kroz medije. Pogledajmo Novi Nacional (12.10.2006):
…novu strategiju razvoja zdravstva, nazvanu “Zdravlje za sve”, koja treba postati jedan od glavnih aduta u predizbornoj kampanji. U najkra?im crtama, SDP se vra?a na projekt javnog zdravstva koji ?e biti dostupan svim gra?anima bez obzira na materijalni status, …
U daljnjem tekstu se spekulira o “budu?im ministrima” i “poznatim doktorima”. Potpuno neo?ekivano, inventivni model restrukturiranja poveo bi - doktor!
Revolucionarne metode, kako piše u ?lanku, bile bi:
Bajkovitost predizbornih kampanja želi nas vratiti u zlatne osamdesete. Naravno, umirovljenici, nezaposleni, siromašni, svi sada plješ?ite, jer kona?no dolazi jedna vlast koja razumije što je to solidarnost!
Tako valjda razmišljaju u stožeru ove stranke. No pogledajmo malo stvarnosti u o?i. U prethodnom mandatu - “lijeva opcija” uspjela je na sebe navu?i bijes kompletnog lije?ni?kog lobija koji je bio uljepšan višegodišnjim štrajkom. Usput se nezaposlenost lije?nika smanjila za 1100 - to je lijepo, ali je broj lije?nika u sustavu smanjen!
Zna?i - otišli su negdje drugdje. Najviše u trgova?ke putnike farmaceutskih ku?a, ili malo dalje, preko velike bare…
Pri?a o 48 satni radni tjedan ne da je dio “predizborne” kampanje ve? ga je hrvatska MORALA!!!! potpisati u okviru predpristupnih pregovora. Odgoda je - 4 godine. U njema?koj taj propis nasupa po?etkom 2007, u Irskoj je ve? na snazi.
Švedski model? Uvo?enje “socijalnog modela” traži - novac.
Evo jednog modela zdravstva koji bi “sigurno” pobrao lovorike bira?a:
1. Proglašenje bankrota zdravstva. Isplata dugova (preko 180 dana) isporu?iteljima roba, prvenstveno farmaceutskim ku?ama. Ako se ne može platiti - dati dioni?ke udjele u državnim institucijama.
2. Osnovne zdravstvene usluge, a time mislim MINIMUM zdravstvene skrbi, nikako neke “opcione” lijekove, nikako nove kupovine Tamiflu i sli?nih lijekova u “državne rezerve, nikakva propaganda antidepresiva besplatne za “široke mase” niti “kontraceptivi besplatni za sve” financirati direktno iz prora?una. Organizaciju toga svega prepustiti profesionalcima, po modelu kako to rede recimo “Lije?nici bez granica” i uz konzultaciju eksperata svjetske zdravstvene organizacije. To je medicina.
3. Za tehni?ke ravnatelje SVIH državnih bolnica postaviti STE?AJNE UPRAVITELJE, sa iskustvom u ste?ajima. Nikako lije?nike, oni mogu ostati na poziciji direktora medicinskog poslovanja. Ovdje nam trebaju pravi mena?eri, po mogu?nosti sa me?unarodnim iskustvom.
4. Ostatke HZZO liberalizirati na na?in da se proda ve?em broju velikih osiguravateljskih ku?a, s time da niti jedna ne smije imati ve?i udio od 20% - tako da se osigura konkurencija.
5. Naknade za bolovanje i invalidnine u potpunosti izdvojiti od troškova za lije?enje - da li je netko lije?en od neke bolesti je humana stvar, a da li je pritom dobio neki novac, ?isto je ekonomska stvar. Osiguranja bolni?ke rente, dnevne i mjese?ne rente u potpunosti prepustiti tržištu, za svu sumu koja je ve?a od osnovne, SOCIJALNE POMO?I koja država daje jednako za sve - potpuno solidarno. Na taj na?in bi se mogle kona?no prekinuti mogu?e “makinacije” sa bolovanjem.
Ovo mi je prvo palo na pamet, ali da netko predloži bilo koju od ovih stavki - ve?ina ljudi koji su uredno uvjereni da u zdravstvu svizac zamata ?okoladu, ne bi prihvatili takvu zdravstvenu reformu.
Dekofeinizirana kava još uvjek sadržava kofein, prenosi NewsTarget.
U šalici dekofeinizirane kave u poznatom lancu kafi?a našli su sadržaj kofeina otprilike 1/10 koli?ine koja je u uobi?ajenoj dozi regularne kave. Dok jedna šalica od 8 unci sadrži uobi?ajeno 85 miligrama kofeina, u uobi?ajenim serviranjima dekofeinizirane kave našli su od 3 do 15 miligrama kofeina.
Ova koli?ina dostatna je da provocira znakove fizi?ke ovisnosti o kofeinu. Stoga je preporuka da osobe koje trebaju iz medicinskih razloga izbjegavaju kofein ne piju dekofeiniziranu kavu - jer ona može pogoršati bubrežne bolesti kao i pani?ni poreme?aj.
Ina?e, sindrom ustezanja od kofeina naj?eš?e se o?ituje u dugotrajnim glavoboljama, koje “iznenada prestanu” nakon što se popije kofeinizirani napitak ili tableta protiv bolova koja u sebi ima - kofein.
Današnja “novost” je da je za još mjesec dana odgo?ena reforma zdravstva - uvo?enje A i B liste HZZO. Objašnjenja su relativno uobi?ajena u tisku - “potrebno je provesti pripreme” i sli?no. Ovaj, relativno dalekosežan pokušaj ve? je dobio odgovor farmaceutskih ku?a - najavljuju tako pojedine kompanije da ?e “refundirati” cijenu po kutiji. Zašto refundirati, a ne smanjiti? Pa zato, što bi smanjivanje cijene za naše tržište rezultiralo sa potrebom “korekcije” na drugim tržištima u regiji. U biti, ovo govori da je ova lijepa “novost” sa A i B listom dovela do toga da su neke kompanije vrlo blizu tržišne borbe - putem dampinga.
Unazad godinu dana, generi?ka farmaceutska industrija proživljava velika preustrojavanja na podru?ju “isto?ne europe”. Hemofarm, vode?a srpska farmaceutska tvrtka (45% udio u SCG u 2004 godini) od unazad nekoliko dana je u 100% vlasništvu Stada, zna?ajnog njema?kog proizvo?a?a generika. Godinu dana ranije, ova firma je potpisala dogovor sa Lek-om, ?lanicom grupe “Sandoz”, generi?ke divizije korporacije Novartis.
Ovo preuzimanje je bilo prvi znak da se u ovoj regiji dešavaju sinergijski u?inci te da generi?ke korporacije misle promijeniti “pravila igre”. Svjedoci smo da su cijene lijekova u hrvatskoj bile iste i za generi?ke i za originale - što je dakako bio na?in da se štite “doma?e” generi?ke tvrtke, koje su ovdje “oduvjek poslovale”. Zanimljivo je pogledati ovu “B listu” HZZO. Naime, vidi se da su poneke “paralele” koje imaju i “doma?e” i strane generi?ke firme, ponekad preferirane u smislu da su novodošli “stranci” ponudili nižu cijenu od “doma?ih”.
Na podru?ju psihofarmaka, najve?i gubitnik je ?ini se, Belupo, a u korist Novartis-a. I Pliva nije u idealnom položaju - spajanje sa Barr Pharmaceuticals, Inc. mijenja dosadašnja “pravila igre” odnosno ograni?ava pristup pojedinim velikim korporacijama s kojima ovaj generi?ki koncern ima hostilne odnose - a to se može u budu?nosti može vidjeti u smislu smanjene aktivnosti “prepakiranja” brendiranih i originalnih proizvoda. Originalne firme, kao i Novartis kroz ?lanice grupe Sandoz, svakako ne miruju.
Pri?a o tome kako su “generi?ki lijekovi istovrsni lijekovi” na prvi pogled djeluje kao tema o “smanjivanju troškova” ali je to u biti priprema terena za ve?i nastup velikih generi?kih kompanija, koje preuzimaju “Mickey Mouse” firme po isto?noj europi i uvode globalna pravila igre. I Hemofarm i Pliva prošle su istu sudbinu - regionalni rast, ideje o internacionalizaciji, što je rezultiralo prevelikim apetitima te su na kraju - pojedene. Novi igra?i su daleko iskusniji i vlast u “tranzicijskim” zemljama svakako ih ne može tako lako zbuniti - stoga o?ekujmo tvrdu igru.
Ponekad nije loše pro?itati poneku staru vijest - pogotovo ako se traže korjeni korupcije. Zemlje u razvoju imaju razli?ite navike od “zapadnog svijeta” ali svi vole - besplatni ru?ak. Dok primjerice u Sjedinjenim državama marketinški stru?njaci nose besplatne uzorke lijekova a povrh toga - kutiju sa krafnama (donuts) kad krenemo isto?nije - pokloni su puno konkretniji. Free Market freebies je zanimljiv ?lanak o pravom licu korupcije - gdje slobodno tržište i neregulirana pravila omogu?uju da doktori prime poklonee najrazli?itije vrste - dok se na zapadu dobivaju primjerice egzoti?na putovanja (u neke toplice) koje se skrivaju pod krinkom “kongresa”, skandali su poznati oko djeljenja karata za nogometne utakmice pa ?ak i gotovina. Isto?no, u Nepalu, djele se pokloni u vidu hladnjaka, televizora i naravno - gotovina. A u Turskoj se ponekad ide i dalje - uz hladnjake, televizore i novac na ponudi su i - prostitutke.
Postoji još jedno zanimljivo podru?je - takozvana faza IV istraživanja, nakon odobrenja lijeka. To je istraživanje gdje plate doktoru za propisivanje lijeka - naravno uz minimalni znanstveni doprinos, naj?eš?e bez objavljivanja rezultata. To se ponekad smatra marketinškim strategijama. U Turskoj, Kanadi ili Sjedinjenim Državama, neki doktori su na taj na?in zaradili po 1000 dolara - samo zato što su uveli odre?eni broj ljudi na tretman pojedinim lijekom.
The scientific value of such data is highly suspect… [and] once the patient is hooked on the drug they have to go to the drugstore and buy it.’
Dakle, navikne se pacijenta na lijek, koji on mora nakon toga i?i kupiti.
I gdje je tu benefit?
Cijeli ?lanak:
U zadnje vrijeme ?esto imamo priliku vidjeti plakate o novoj “reformi” gdje se naglašava važnost uvo?enja istovrsnih lijekova. Kao argumenti pojedini farmakolozi navode “da se radi o istim molekulama” te da “originalne kompanije moraju platiti razvoj, pa je to zato skuplje, a generi?ke nakon isteka licencnog roka mogu ponuditi isto za manje novaca”.
Te se navodi - da su to isti lijekovi. Ne generi?ki lijekovi, ve? “istovrsni lijekovi”.
Koliko je to daleko od istine.
Pokušajmo to opisati na ne?emu što je krenulo kao lijek (prodavalo se u apotekama) a kasnije je ušlo u široku uporabu. U biti, to je san svakog farmaceuta - da mu se proizvod prodaje ne u ljekarni, ve? u trgovini hranom. Jedan takav lijek, a kasnije hrana, je svakako i kola napitak. U natpisu Koliko je Coca Cola zdrava, možete malo vidjeti povijest tog napitka.
Dakle, Koke bi bio originalni “lijek”. Pepsi - prvi generik. Ali ipak malo razli?it. A na suvremene generike, koje proizvode razne generi?ke kompanije - to bi bilo usporedivo sa robnim markama trgova?kih ku?a. Primjerice, kod nas Sky Cola, American Cola, Clevier Cola, Mercator Cola… dakle “istovrsni kola napici”. Da li su oni baš tako istovrsni? Jesu. Ovdje nabrojani imaju isti postotak kofeina i sli?ni su po ortofosfornoj kiselini, dakle “istovrsni su”.
Pa zamislite sada nekog eminentnog znanstvenika kako vam na nacionalnoj televiziji propagira da pijete “kola napitke” umjesto originalnih. Malo teže? Pa i jedno i drugo vi ste platili, no “lijekove” vam daje “država”. Barem to mislite…
No da nakon ove prispodobe krenemo jedan korak dalje, na lijekove u ru?noj, dakle bezreceptnoj primjeni. Naveo bi acetilsalicilnu kiselinu, jedan od naj?eš?e korištenih lijekova. Danas postoje šume?e tablete te najnovije “acidorezistentne tablete” koje su osmišljene tako da bi bilo manje nuspojava, lakše se podnosila “molekula” i u principu pokazuje da osim “istovrsne molekule” lijek sadrži još nešto. To je ono što je u biti dodatna kvaliteta - a za što su potrebne godine razvoja i zbog ?ega je nužno da se lijek unapre?uje.
Velike korporacije koje imaju “originale” ?esto pri kraju licencnog perioda u novije vrijeme pokušavaju izbaciti neke takove inovativne proizvode. Generi?ke ?esto ostaju na “zastarjelim” oblicima - koji su svakako jeftiniji za proizvodnju. ?esto se vide generici u kapsulama u vrijeme dok je “original” u istoj formi povu?en, a sada se nalazi u nekim “lakotopljivim tabletama” ili ne?emu što pacijenti bolje podnose, a time je lije?enje i efikasnije.
Naravno da nekim pacijentima je isto koji lijek uzimaju - no propisi sada ne dopuštaju specijalisti da odredi što je za pacijenta najbolje, ve? se mora povoditi za “jednako u?inkovitim lijekovima” tako da u biti generi?ke korporacije uredno mogu raditi promociju na “zadnjoj karici” odnosno onome tko kona?ni lijek propisuje odnosno izdaje, a ne moraju se “zamarati” takvim “sitnicama” kao što je originalno istraživanje.
Originalna kompanija dostaviti ?e vam radove, podu?iti vas najnovije spoznaje o lijeku. Generi?ka ?e vas odvesti na domjenak, potruditi se da vam plati put, kako bi vas držala “zainteresiranima” za njihove - proizvode.
A gdje je tu dobrobit pacijenta?
Dok ipak postoji kakva - takva kontrola, ipak imamo “prave lijekove”. No u prikrajku nam stoji cijela jedna druga industrija - lažni lijekovi.
Na prvi pogled istovrsni lijekovi, oni su istovrsni samo po formi, ti “lažnjaci” su u najboljem slu?aju tek neefikasni, dok su u najgorem - vrlo opasni.
Pretpostavimo da se radi o nekom antidepresivnom lijeku. “Original” ima svoja farmakokinetska svojstva, dinamiku ulaska i izlaska u organizam. Pacijent ga “osjeti”. Neki generik je “malo razli?it” i ako nemate iskustva sa originalom, možda vam to i odgovara. Nekad ?ak i bolje, jer je “malo slabiji”.
Suprotno od toga, “falsifikat” može u najboljem slu?aju imati - pozitivan placebo u?inak.
E sad, kod antidepresiva pozitivni placebo u?inak može i?i ?ak i do 37% - dakle svaki tre?i pacijent se može osje?ati bolje a da u biti ne pije lijek, ve? “šarenu pilulu za lilulu”.
Kolike su li tu uštede?
Trenutno gledate weblog arhivu za medicina kategoriju.
» Arhive
Bad Behavior has blocked 165 access attempts in the last 7 days.