Arhiva za ‘medicina’ Kategoriju

prosetaj malo

5.10.2006. 18:35

Še?em se ja tako danas svojim uobi?ajenim putem prema centru grada, kadli me kod Britanskog Trga presretnu neki mladi ljudi. Mislim si - da li da to uzmem ili ne? Naime, kako mi se ne da švercati u tramvaju (?esto provjeravaju u Ilici prema Trgu) ovu relaciju znam pre?i pješke. Gledanje izloga, kupnja svakodnevnih sitnica (ima dobrih pekarni) i uzeh tu karticu - gdje piše “skupi žig i donirati ?e 1 kunu po kilometru”. Kako znam hodati, odhodao sam 9 kilometara i još si kupio majcu. Pliva Zdravlje je uz medijsku galamu kroz Metro express (koji mogu nabaviti samo ljudi koji se i tako še?u kraj njihovih kolportera) napravila na taj na?in nekoliko po meni pozitivnih stvari:

1. Prošetala ljude. Uz mjerenje tlaka i stepere na trgu (navija?ki je ljude motivirao Mirko Fodor, u casual stilu)

2. Dala im za razmišljati - da i oni mogu dati kunu.

3. Nije dala taj ure?aj onako, evo vam pare, ve? je dala ljudima osje?aj i da oni sudjeluju.

Ovo svakako budi osje?aj zajedništva. I tako, još jedan dan bez švercanja u tramvaju, a nisam se zabavio samo ja, ve? i moja stara mama koja se ugodno šetala sa svojim prijateljicama, a i ona djeca koja su dobili balone i sve u svemu - danas smo pjevali i plesali na kiši…

Pro?itajte više Na PlivaZdravlje:

najamnici

4.10.2006. 15:40

Lije?nici su u suvremenom, globaliziranom europskom okruženju postali najamnici. Koliko su potpla?eni govori primjerice ova ?injenica: Za 4 vikend držurstva u jednoj zemlji, može se zaraditi višestruko više nego za redoviti rad u drugoj, a sve u istoj “državi” Europskoj uniji. piše jutarnji, Majka dvoje djece, koja ima vlastitu ordinaciju, za ?etiri odra?ene doktorske “šihte” u dva dana ku?i odlazi bogatija za 2230 eura.

Primamljivo? Pa kad se uzme u obzir da se u Hrvatskoj radi za 1000 eura mjesec dana puno radno vrijeme, a da se za isti “set” dežurstava može dobiti nekih 5-6 tisu?a kuna, dolazimo do ne baš situaciju koju imaju Poljaci, ali nismo ni mi daleko.

Hrvatska je usvajaju?i EU zakone potpisala isto što su Irci morali potpisati pred niz godina, a što Njemce ?eka za godinu dana - ograni?enje dežurstava na maksimum 48 sati tjedno. Dvodnevna “šihta” je u toj kvoti, a i redovit rad tako?er - ali zajedno su svakako iznad te kvote.

E sad, pitam ja vas - koji bi posao napustili? Onaj, gdje imate 1000 eura za 5 dana u tjednu, ili onaj gdje imate 2230 eura za dva dana? Što vam je isplatljivije, na dugi rok?

Danas ljudi stanuju i žive u Bratislavi i svakodnevno idu na posao u Be?. Jeftinije je živjeti u Slova?koj, a zara?ivati u Austriji nego živjeti uz posao. Lete?i doktori su vrhunac ove globalizirane europe.

No kad svi lije?nici pohrle trbuhom za kruhom, jer su ako rade samo u lokalnim zajednicima gladni kruha, gdje ?e i?i taj naš zdravstveni sustav?

Nedavno je bila anketa o zadovoljstvom lije?enju. Piše Metro express (4.10.2006, str. 2) : “U bolni?koj zdravstvenoj zaštiti ocjenu 5 pruženoj zdravstvenoj zaštiti tijekom boravka u bolnici dalo je 63 posto anketiranih pacijenata, ocjenu 4 dalo je 23 posto, ocjenu 3 dalo je 8 posto, ocjenu 2 dalo je 2 posto, a ocjenu 1 tek 1 posto anketiranih”. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti - jako su zadovoljni (95,6 posto) ?uvanjem povjerljivih podataka, sli?no spremnoš?u sestre da pomogne i “poštivanjem radnog vremena”, dok je u ruralnim podru?jima najve?i problem - dostupnost ambulante javnim privozom i medicinska opremljenost ordinacije!

Dakle, kampanja “ljubaznost je osnova svakog lije?enja” ciljala je na to da se “popravi” ono što je i tako najbolje funkcioniralo, dok se o takvim stvarima kao što je dostupnost osnovne mreže i posebice pitanje zastarjele medicinske tehnologije - a za što svakako nisu odgovorni oni koji su tek najamnici, ve? vlasnik - ocjenjeno kao glavni problem.

Stvarni problemi su malo drugdje nego što to politika prikazuje uz medije. Isto?noeuropski lije?nici - najamnici, vikend gasterbajteri - to je mjesto koje im je “stara” europa namjenila u novom poretku.

Trbuhom za kruhom, ili glad u svojoj zemlji - to je sudbina intelektualca i visoko educiranog profesionalca…

Lijecenje tjeskobe za vrijeme trudnoce

14.07.2006. 7:32

Trudno?a je vrijeme velikih emocionalnih promjena, ?esto uz pove?an stres i tjeskobu. ?esto budu?a majka brine o zdravlju djeteta, nerijetko se mijenja na?in života. studije ukazuju na to da je u doba trudno?e mogu?a poja?ana depresivnost. Anksiozni poreme?aj može utjecati i na ishod trudno?e, budu?i da pani?ne atake mogu izazvati odljuštenje posteljice, otežanu prehranu ploda, pove?anu u?estalost dovršetka poroda carskim rezom i drugo…
Usprkos raširenosti antidepresivnih lijekova koji se koriste u lije?enju ovih poreme?aja, postoji relativno malo studija utjecaja na trudno?u i plod. Danas pojedini istraživa?i ?esto naglašavaju da je postpartalna depresija ?esto nastavak depresije koja se je javila u trudno?i ili ranije. u trudno?i, kao i po porodu, nikako se ne smije zanemariti zna?aj potrebe prepoznavanja smetnji kao što su tjeskoba, pani?ne atake ili depresija, te je potrebno pomno pratiti psihi?ko stanje i pružiti adekvatnu pomo? ženi u ovom osjetljivom periodu života

Kompletan tekst možete pro?itati u pdf dokumentu u prilogu:

Pusacima se ne pomaze dovoljno

18.06.2006. 9:58

Puša?ima se ne pomaže dovoljno kako bi prestali pušiti, piše CNN. Svake godine preko 45,5  miljuna odraslih puša?a u US of A pokušava prekinuti, ali tek 5% uspjeva svake godine …

U ?lanku navode da su kvalitetne informacije o prestanku pušenja - nedostupe. Zapitajmo se i mi - kakva je situacija u nas?

Prvo, postojale su telefonske linije pomo?i za odvikavanje. Da li postoje danas, ?ak ni ja to ne znam. Konzultacije? Tek nekoliko privatnih terapeuta. Knjige i brošure? Nisam vidio bar godinu dana ni u jednoj knjižari na istaknutom mjestu, istina nisam baš ni gledao, ali da bi to uistinu bilo dostupno, trebalo bi stajati na mjestu gdje to ne možeš propustiti…

I naravno novine - vidim da se svakih par mjeseci objavi nešto. Ali da li je to baš tada kad neki puša? odlu?i prestati?

Kad bih bio zloban, rekao bi da kampanje djeluju, jer se jedino tada omogu?i ljudima pomo?. Date im informacije, konzultacije i sistem koji radi - jednom godišnje par dana. Ma sve kampanje kada se ljudima pruži nešto što je nedostupne - rade. To je poput rasprodaja u robnim ku?ama - šansa za ljude da se obuku i najedu…

A zašto nemamo stalnu rasprodaju lijekova za odvikavanje od pušenja, zašto to nemamo reklamirano u svim državnim institucijama, u smislu uputa, a ne u smislu plakata (plakat koji apelira na nešto što nam je nedostupno nije baš neki plakat).

I za kraju, zašto i vi ne bi pokušali prestati pušiti?

Zdravstvena potrosnja

9.06.2006. 19:47

Ponekad treba ?itati pravu literaturu - a to su Narodne Novine. Tamo se može na?i kuda naš novac ide. Primjerice - kako je HZZO potrošio novac prošle godine.

Ukupni izdaci zdravstvenog osiguranju za2005. godinu

Evo ono zanimljivo:

Ukupno 15.582.677.131
Zdravstvena zaštita-svega 13.408.637.737
Primarna zdravstvena zaštita sa stomatološkom 2.708.078.188
Lijekovi na recepte 2.798.592.667
Specijalisti?ko - konzilijarna zdravstvena zaštita 2.663.271.788
Bolni?ka zdravstvena zaštita 4.412.158.434
Ortopedski ure?aji i pomagala 510.878.419
Putni izdaci, dnevnice i izdaci za prijevoz 147.311.507
Ostali oblici zdravstvene zaštite 168.346.734
Nadoknade i pomo?i- svega 1.816.621.174
Ostali izdaci – svega 357.418.220
Ostali izdaci za provo?enje zdravstvene zaštite 51.421.105
Sredstva za funkcioniranje sustava 305.997.115

E sad da se to malo pojasni. 4.4 mil. ide na bolnice, to je ono kad nekog prime u bolnicu, daju mu jesti, piti, daju tamo lijekove, ide po svim pretragama, spava u bolnici ili je u dnevnoj bolnici. To HZZO plati putem striktnih limita, bolnica ima odre?enu svotu i iz tog plati sve kao što je grijanje, namirnice, plati sve doktore, sestre, pomo?ne i sli?no.

Druga stavka - Specijalisti?ko - konzilijarna zdravstvena zaštita 2,6 mil predstavljaju ambulante specijaliste, kuda se ide sa uputnicom. Velik broj tih ambulanta je tako?er u bolnicama, te je to bolnicama u biti varijabilni dio prihoda. Zašto nije sve u jednom? Zato što postoje te famozne uputnice. To bi po ideji onih koji su zamislili sustav, limitiralo potrošnju. Ali, ima par “kvaka 22″-

Prva je pretnja da ?e ako bolnica ne napravi SVE pretrage koje se od njih zatraži, osiguranicima biti OMOGU?ENO da to naprave od privatnika, pa bi to onda odbili od limita bolnici?

Naravno, doznati koliki je LIMIT ugovoren za broj PREGLEDA je nešto što nije mogu?e doznati. No na ambulantni rad specijalistima daje se gotovo pola od ukupne svote koja se daje “bolnicama”? A znamo da je ve?ina uputnica specijalistima upravo u bolnicama?

Sljede?i dio: Primarna zdravstvena zaštita sa stomatološkom 2,7 -mil - dakle tek neznatno više od onoga za specijaliste. E tu bi trebali biti i pedijatri i ginekolozi - ali tih opet ima PREMALO, tako da ih fali gotovo 30% u sustavu!

Koliko bi se manje moglo dati za “specijalisti?ku i konzilijarnu” ako bi se VIŠE dalo za primarnu?

Tu ima nekoliko “kvaka 22″ - prva je da gotovo cijelo DESETLJE?E kontinuirano usavršavanje lije?nika primarne zaštite je bilo stvarno na niskim granama, jer nije bilo specijalizacija. Najve?i biser, uistinu neshvatljiv, je kad je neki dan došla pacijentica sa BJANKO receptima, gdje je neki “lije?nik u primarnoj” tražio specijalistu da mu pomogne - ispuniti recept???

Ne znati ispuniti recept a raditi u primarnoj zaštiti - to je toliko neshvatljivo, a još je manje shvatljivo da se takva poruka šalje preko pacijenta, korisnika usluge. Ako je to što je pacijent rekao istina, naravno.

I sada dolazimo na ono vrlo zanimljivo - lijekovi na recept. Tu je stavka 2,8 mil. kuna. Tu najviše “šteka” a kako vidimo, to je kap u moru sustava!

No ono što se nikako ne dira je “sredstva za funkcioniranje sustava” te “ostali troškovi”. Kad sve skupa zbrojimo, uz “naknade i pomo?i” ta stavka iznosi preko 2,1 mil - dakle gotovo toliko koliko recimo za primarnu zdravstvenu zaštitu i tek malo manje nego za lijekove!

E sad jedno malo “otrovno” pitanje. Zašto bi uop?e neko “bolovanje” bilo u sustavu zdravstvene zaštite, kad bi to lijepo kompletno moglo biti u rubrici “osiguranje od bolesti” u okviru nekog dopunskog osiguranja? Uštede u “državnom” zdravstvu tako bi sustavno bile znatno ve?e. Dakako, pitanje je koliko bi ljudi bili po bolovanjima da im je to kod nekog drugog osiguravatelja, a taj bi to mogao limitirati odre?enim kontrolama od strane svojih cenzora - eto opet, kuda bi se mogao preusmjeriti novac iz stavke “sredstva za funkcioniranje sustava”.

Izdvajaju?i “naknade i pomo?i” od sustava primarne zaštite bilo bi mogu?e da se ovi od “cenzora” pretvore u “lije?nike” - a to opet zna?i smanjenje stavke “specijalisti?ko konzilijarna zaštita”.

Uz kurativu naravno ako se radi u primarnoj zaštiti ide i sekundarna preventiva - i eto smanjenje stavke “lijekovi na recepte”.

Jednostavan recept? Pa i nije. Jer treba zagristi tamo gdje se niti jedan ministar zadnjih 20 godina nije usudio - u rezanje zdravstvene administracije. Može se rezati lije?nike, mogu se rezati lijekovi - ali dirnuti administraciju? To nitko ne radi…

I za kraj, za sve one koji misle da u zdravstvu sve treba biti “besplatno”: što mislite, koliko ?e ljudi biti slabije lije?eno i ne?e dobiti sve potrebne lijekove, jer ?e novac oti?i onim silnim “radnicima” koji ?e na teret osnovnog zdravstvenog osiguranja odlu?iti biti malo doma i gledati na TV svjetsko nogometno prvenstvo?

kratke vijesti

12.05.2006. 19:55

Antidepresivi mogu poja?avati suicidalnost - kontroverzne studije na velikim uzorcima - na nekim lijekovima ?e možda stajati upozorenje u tom smislu. U ovom ?lanku zanimljiv je i zaklju?ak:

Dr. Simpson said the warning underscored the need for more careful tracking of side effects once drugs went on the market.
“The current system of postmarketing surveillance is lousy,” he said.

bolest ili profit?

22.04.2006. 22:09

Vjesnik od 22.4.2006 u ?lanku “Bolesti koje to zapravo nisu” piše:

Izmišlja li farmaceutska industrija bolesti da bi pove?ala svoje ve? goleme prihode? To se pitanje prvi put postavilo na nedavno održanoj znanstvenoj konferenciji u Australiji, gdje je iznijeta teza o »pretjerivanju s bolestima«, koje name?e farmaceutska industrija kako bi zara?ivala na proizvodnji lijekova.

I nadalje stoji:

U sljede?ih nekoliko godina, zbog isteka prava licencnih ugovora, dramati?no ?e pasti profit nekih tvrtki, pa ?e se na tržištu pojaviti ve?i broj tzv. generi?kih lijekova koji ?e morati zamijeniti originalne. I zato ?e, misle stru?njaci, farmaceutska industrija »izmisliti« još bolesti kako bi zadržala razinu proizvodnje lijekova odnosno svog profita.

Spominju se primjerice brojke od 22 miljarde dolara koja je jedna korporacija zaradila na jednom antidepresivu. A antidepresive danas populariziraju u mjeri da bi ih propisali i za - stidljivost.

Ova tema je malo dublja od razgovora o profitu, eti?kom marketingu sa medicinskim proizvodima i (pre)širokoj upotrebi pojedinih lijekova.

U ve?ini ?lanaka koje sam ?itao proteklih desetlje?a uvijek i uvijek ponavlja se pri?a o tome da su “depresije premalo prepoznate te da bi trebalo pove?ati dostupnost pravog lije?enja, odnosno pove?ati potrošnju antidepresiva”.

E sad. Potrošnja antidepresiva je porasla, broj suicida nije gotovo nimalo pao. Što je bilo prije, to je i sada.

Što nam to govori? Odnosno, zašto se o tome ne govori?

Drugi par rukava je ta industrija “generika”. U našoj zemlji prodaju se brojni generici, u toj mjeri da “originalni” lijekovi jednostavno bivaju povu?eni iz prodaje jer se farmaceutskim gigantima jednostavno ne isplate - daju premali profit.

I tada kad je cijena originala i generika - u dlaku ista! Pa po ?emu nam je onda generik povoljniji?

Generik je isti kao i original, tvrde. Konzument se u to može i uvjeriti, ali radi se samo o bazi?nom sastavu, ali postoje i finese…

Primjerice, finesa bi bila kad bi jedna “Coca Cola” ili “Pepsi” bile “originali”. Tada bi recimo “Turk Cola”, “Mercator Cola”, “Sky Cola” i sli?ni proizvodi bili - generici.

Da li bi vi kupili za isti novac i “uživali” sa jednakim elanom “Pepsi” i “onu kolu koju kupiš pod trgova?kim imenom u hipermarketu, ne - znam - kako - se - zove, ali “ista je”?

U biti, šarene “pilule za lilule” imaju još nešto u sebi osim te, “aktivne” supstance po kojoj su generici istovjetni s originalom.

Nuspojave generika - e to je posebna pri?a. Nigje ne mogu na?i rad o nuspojavama karakteristi?nim za pojedine generi?ke lijekove - valjda to nitko ni ne istražuje, kao da je “sve ve? re?eno” sa originalom?

Nisu ni generici odnosno njihov marketing bezazlena pri?a.

Eto jedan generi?ki benzodijazepin. Sedativ, služi kao tableta za spavanje. Stvara tešku fizi?ku ovisnost, može kod trudne žene kod bebe u utrobi uzrokovati ošte?enja ploda - i to u vidu “vu?jeg ždrijela” te ako se beba rodi a majka je to redovito pila, beba može pro?i “pakao apstinencijske krize”. U biti, ta kriza može biti teža nego od nekih “ilegalnih narkotika”.

Da li ste to pro?itali u nekim novinama nekad?

To, da lijekovi koji donose ogroman profit, jeftini su i dostupni prakti?ki svakom, imaju i neke tako teške posljedice?

Ja nisam.

S druge strane, postoje brojni lijekovi koji su sigurni i za trudnice, kao i za voza?e - ali o tome se ne govori, jer farmaceutska industrija ne želi preuzeti rizik za njih koji bi bio kad bi se ti lijekovi proglasili sigurnim. Njima je potrebno još dokaza - tu ih potpuno razumijem, jer “pušu i na hladno”.

Negativni marketing uništio je neke lijekove, a to zna?i gubitak stotina miljuna dolara uloženih u razvoj toga lijeka.

Edukacija lije?nika o lijekovima a i šire danas je ne samo kod nas, ve? i šire, u rukama i milosti “sponzora” - a to su naj?eš?e farmaceutske firme.

Niz  pozitivnih indikacija, pozitivnih rezultata te “dokaza da je njihov lijek bolji od onog drugog (konkurentskog) ili starijeg uvijek se ?uje i lako se može pro?itati.

Neke pri?e o tome da neki lijek “nije baš nešto” odnosno “da je štetan” to se teže na?e, tek u kuluarskim pri?ama, izvan službenog programa.

A direktni napad na neku štetnu posljedicu - recimo sindrom ustezanja kod antidepresiva ili ošte?enja ploda kod sedativa - e to je posao za ve?e doktorske lobije, a ta vijest putuje samo ako govorite nekim od jezika gdje su ti snažni, nezavisni lobiji.

Na hrvatskom jeziku - ni glasa o tome. Ni u stru?noj, ni u medicinskoj literaturi.

Ne bih ovdje o konkretnim stvarima, nomina sunt odiosa, no da postoje pitanja koja su otvorena, a tako?er i tabula rasa ne za jednog lije?nika koji te lijekove propisuje, to je ?injenica.

I sad se upitajte, da li su generici, sa vrlo malim fondom znanstvenih radova, uistinu dovoljno sigurni?

Tu i tamo ih povuku… jer su bili otrovni. Ali to su iznimke… bar tako tvrde.

Naravno da je vlastita proizvodnja dobra stvar. Naravno da je dobro da ljudi plate manje i dobiju za svoj novac više. Ali izbor treba biti na osnovu pravilne informiranosti, kako bolesnika, tako lije?nika.

A probleme baš i nije pametno - izmišljati.

Stoga mi mirno živite, pijte što manje lijekova, racionalno i uz punu konzultaciju sa najboljim lije?nicima koje si možete priuštiti. Odnosno, koje vam vaša država dopusti da se obrazuju na najvišim standardima znanja.

Naravno, uz stru?nu nezavisnost, bez uplitanja kako politike, tako i lobija.

Utopija ili stvarnost? Ili je upravo u tome razlika izme?u (izmišljenih) bolesti i profita?

WPA - Program borbe protiv stigme

10.04.2006. 22:30

Norman Sartorius

Z Hrvatskom lije?ni?kom domu Prof. dr sc Norman Sartorius je održao predavanja ” WPA- Program borbe protiv stigme”. Poslušajte jedan njegov odgovor u kojem je opisao kako jedan specifi?an istup može bitno pridonjeti destigmatizaciji…

Pravo na roditeljstvo - 1

10.04.2006. 15:39

sestra Ancila

Sestra Ancila, sa dugogodišnjim iskustvu u radu sa ovisnicima, iznosi svoje vi?enje o pravu na reprodukciju i zdravo roditeljstvo kod osoba koje su (ranije) konzumirale opojno sredstvo…

eseji - javne politike u nacionalnom kontekstu

5.04.2006. 23:22

Pitanje komparativnog izu?avanja javnih nacionalnih politika osobito je zanimljivo u sektoru zdravstva. U ovom eseju možete prou?iti razlike razli?itih sustava, kao i implikacije interaktivnih promjena, posebice u tranzicijskim društvima.


Bad Behavior has blocked 34 access attempts in the last 7 days.