News @ Noebius

Strucna prezentacija: Komorbidne ovisnosti (pdf)

„Nekažnjavanje kanabisa bila je zabluda“: stoji u ?lanku objavljenom 18. ožujka u britanskom dnevniku Indipendent, u kojemu se traži oproštenje zato što je dnevnik prije deset godina pokrenuo kampanju za uvrštavanje marihuane me?u lagane droge. Odluka je imala užasne posljedice, pogotovo za mlade.

Ta se odluka, nakon dosta godina, pokazala velikom zabludom, jer se broj ovisnika koji se u Velikoj Britaniji lije?e od zloporabe marihuane i hašiša popeo od 1.600 na 22 tisu?e, a polovica su maloljetnici. Stoga dnevnik moli oproštenje i upozorava na opasnost od droge koja se danas troši, a 25 puta je ja?a od kanabisa koji se trošio prije deset godina. Prema britanskim stru?njacima bar je desetina od 250 tisu?a bolesnika mogla izbje?i šizofreniju da nije upotrebljavala kanabis.

U Europskoj uniji drogira oko 60 milijuna osoba, poglavito mladih. Kako bi se obuzdao problem nisu dostatna samo pravila, ograni?enja i zabrane, potreban je pravi odgoj. Razmišljaju?i o kulturi i poznavanju droge, s povijesnoga vidika, s gledišta u?inaka i opasnosti olako je re?eno kako se ne treba drogirati, ali to „ne treba“ nije razvilo spoznaju, znanje i sposobnosti, nego je zabranu u?inilo veoma privla?ivom za današnju mladež.

Cijeli tekst: Radio Vatikan

NULTI SAT

HTV2 20.06.2007. 09:20

Srijedom se ve? “tradicionalno” borimo protiv nasilja. U temi dana danas govorimo o opasnosti koje proilaze iz droga.

Više 

Kvaliteta hrvatskog zdravstvenog sustava je neupitna. Detalji na HZJZ.

SZO je hrvatsko zdravstvo uvrstio u prvu skupinu od pet, A skupinu, u kojoj su od europskih zemalja samo stare ?lanice EU te Slovenija i ?eška. SZO rejting donosi na temelju brojnih parametara iz pet kategorija: demografsko-socijalno-ekonomska, mortalitet po skupinama bolesti, okoliš i zdravlje, zaštita majki i djece te odnos zdravstvenih resursa u usporedbi s ekonomskim pokazateljima (Ve?ernji).

Lije?enje ima svoju cijenu. Kolika je ona? Jutarnji prenosi analizu HZZO-a.

Lije?nici su u prvih pet mjeseci ove godine izdali oko 20 posto više recepata za lijekove nego u istom razdoblju prošle, a pove?an je i broj pakiranja, odnosno koli?ina lijekova, i to samo u prva tri mjeseca za 750.000 kutija. Ukupno je za lijekove dosad potrošeno više od 1,5 milijardi kuna.

Evo i druge analize

Po službenim podacima, potrošnja za lijekove na recept u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 755,9 milijuna kuna ili 7,81 posto više nego u prva tri mjeseca lani, a u istom razdoblju pove?an je broj propisanih recepata za 1,116 milijuna ili 12,73 posto. (Javno)

Sustav su pokušali stabilizirati uvo?enjem A i B liste, no s druge strane, uvedene su liste skupih lijekova, i što se dalje sprema?

Pogledamo što navode za podru?je - ovisnosti:

Pove?anje se bilježi i kod lijekova za želu?ane probleme, ali i kod heptanona ?ak desetak posto.

Ovaj “za?u?uju?i” podatak treba konfrontirati sa ovom - ?injenicom:

Jutarnji piše: Na lije?enju 7427 ovisnika o drogama

Tijekom prošle godine na lije?enju u bolnicama ili u službama za prevenciju ovisnosti bilo je 7427 ovisnika o drogama, od kojih se 876 na lije?enje javilo prvi put. U bolnicama se lije?ilo 1483 ovisnika, a 6344 lije?ilo se ambulantno. Najviše je osoba lije?eno zbog heroinske ovisnosti, njih oko 75 posto. Lani je na brzoj detoksikaciji metadonom bilo 37 posto lije?enih ovisnika, a na održavanju još 28 posto. Na novoj terapiji buprenorfinom još 18 posto.

Kad ove brojke uzmemo u obzir, upravo je jasno da je broj ovisnika o opijatima ve?i nego za 10 posto u odnosu na ranije, dakle pove?ava se volumen potrošnje. Da li je porasla pojedina?na potrošnja, to bi trebalo vidjeti - nijedni javno dostupni podaci to ne razotkrivaju. Detalji na HZJZ.

Tijekom 2006. godine na lije?enju je bilo 7.427 osoba, od kojih je 2.001 osoba bila po prvi put a lije?enju (26,9%).

Malo druga?iji podatak? U brošuri 2001, a u novinama - 876 ???

No u brošuri dalje jasno stoji: Ukupno 5.611 lije?enih od OPIJATSKE ovisnosti, a prvi puta - 876. Dakle, novine su pomješale broj ukupno lije?enih sa novim opijatskim. Rezultat - dezinformacija. Dakle, imamo pove?anje broja opijatskih ovisnika u sustavu lije?enju za876, što je u biti 15,6%, a po podacima HZZO imamo pove?anje potrošnje metadona za 10% - što ako konfrontiramo, govori da je u biti potrošnja metadona po korisniku ovog tipa tremana - smanjena. Ali to treba interpretirati na osnovu stvarnih podataka…

Vratimo se našem tekstu o “previše recepata“:

Ipak, najve?e je iznena?enje da je na šestom mjestu po potrošnji specijalist psihijatar iz KB-a Sestre milosrdnice.

Ups. No pogledajmo ponovno koji obim rada ima - poliklinika za bolesti ovisnosti KB-a Sestre milosrdnice, i to samo po broju lije?enih ovisnika:

KB „Sestre milosrdnice” - poliklinika 1.688, što je ukupno 23,2% svih lije?enih ovisnika u državi. Dakle, dva lije?nika drže 23% svih pacijenata jedne dijagnosti?ke skupine. Ne bi li možda u ovoj ?injenici mogli potražiti razloge “rastrošnosti”?

Kako je HZZO konspirativan i ne dostavlja onome tko je potencijalni “šesti po potrošnji” podatke (kako doznajemo iz pouzdanih izvora, prošle godine dva lije?nika koji su bili prozvani, nisu dobili nikakve podatke niti su ih posjetili kontrolori fonda).

Cijeli sustav osiguranja ima jednu specifi?nost. Naime, bolni?ki specijalisti nemaju baš nikakav direktan odnos sa osiguravateljima (HZZO) ve? su za svoj rad pla?eni isklju?ivo - po paušalu.

Stimulacija za rad - ili nerad - ne postoji. To vodi op?oj uranilovki.

Jutarnji navodi jedno od mogu?ih rješenja:

Bolnice bi trebali voditi menadžeri koji poznaju zdravstvo, a ne lije?nici.

Ekonomsko poslovanje bi svakako stimulirale odre?eni stil rada. Ovako, postoji nekoliko ljudi koje rade, i koje se zbog toga proziva - i postoje oni drugi.

Jagoda Milidrag Šmit iz zagreba?kog povjerenstva SSSH ocjenjuje da u zdravstvu vlada “normativni optimizam”, odnosno uvjerenje da ?e mnoštvo propisa unaprijediti kvalitetu zdravstvenih usluga, a istina je zapravo obrnuta. (Jutarnji)

Kategorizacija bolnica nije provedena, a u domove zdravlja, koje su preuzeli “mali tajkuni”, ne ulaže se. Upravna su vije?e nestru?na, ravnatelji se i dalje biraju po politi?koj podobnosti – nabraja Abveršek (Ve?ernji)

Tko su kontrolori?

U lije?ni?kim povjerenstvima sjede njihovi kolege od kojih je ve?ina bez iskustva i kontrolira rad ljudi koji imaju po 30 godina staža u op?oj medicini (Ve?ernji).

Gdje je kvaliteta?

Sve klinike ili odjeli u hrvatskim bolnicama za otprilike ?etiri godine mo?i ?e se natjecati i za akreditaciju, koja ?e ako je ustanove dobiju, jam?iti pacijentima kvalitetu usluge primjerenu najboljim svjetskim medicinskim centrima. Klinika za dijabetes Vuk Vrhovac koja ve? ima me?unarodni ISO standard kvalitete pa zadovoljava više od polovice kriterija. Me?u takvim je centrima i onaj za HIV i AIDS, te za rezistenciju na antibiotike u Klinici za Infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi?, kao i onaj za perinatalnu medicini u klinici u Petrovoj. Nekoliko ih je i u bolnici Sestara milosrdnica. (Jutarnji)

I onda, upravo te i takve ustanove, imaju lije?nike koji “troše najviše lijekova”.

Dakle, stekni me?unarodnu kvalitetu za izvrsnost - to je na?in da dobiješ smanjenu pla?u…

Uostalom, kad vidite koja je tarifica koju nam propisuje osiguravatelj, radimo za kikiriki.

NULTI SAT

HTV2  06.06.2007.  09:20

Mladi probaju prvu cigaretu sve ranije, puše na školskom igralištu, a nekima je nezamislivo popiti kavu bez cigarete. Govorimo o maloljetnicima pa se pitamo jesu li ve? i oni ovisnici…
Gost teme tejdna je Dubravko Šimenc, a tema je, naravno, vaterpolo. Saznajte i kako se igra picigin…

* Voditelj: Ivan Planini?

Nakon što su u tiskovinama osvanuli oglasi koji reklamiraju “novi” tretman ovisnosti, te nakon podužeg ?lanka u Ve?ernjem listu, evo i komentara koji smo dali na temu ibogaina na Nova TV (Izvor: Dnevnik.hr)

28.5.2007, 20:37, Zagreb, Nova TV
Smrtonosna droga reklamira se kao lijek za heroinsku ovisnost
Ibogain, halucinogena droga ?ije korištenje može imati smrtne posljedice, posljednjih se mjeseci reklamira kao ?udotvoran lijek za heroinsku ovisnost. Terapiju provode samozvani alternativni medicinari. No, struka upozorava - rije? je o nedovoljno ispitanoj supstanci ?ije uzimanje dovodi do teških psihi?kih poreme?aja. Više u videoprilogu.

Oporavak od ovisnosti je složen proces. Evo nekoliko zanimljivih video intervjua koje je dao Dr David F. O Connel na tu temu:

• Oporavak od ovisnosti (1)
• Oporavak od ovisnosti (2)
• Oporavak od ovisnosti (3)
• Dualna dijagnoza (1)

Da li ste znali da do 50% osoba sa ozbiljnim duševnim bolestima u americi ima problem sa zlouporabom nekog od sredstava ovisnosti?

• Dualna dijagnoza (2)
• Dualna dijagnoza (3)
• Dualna dijagnoza(4)

I na kraju, što ako ima više ovisnih u obitelji?

Isto?nu europu je po?etkom 1990-tih pogodila epidemija opijatne ovisnosti

• Invisible

Izbor iz programa Hrvatskog radija za ?etvrtak, 8. velja?e 2007.

Izvor: http://www.hrt.hr/hr/ 

Zašto neki ljudi uzimaju sredstva ovisnosti, i kako i koliko uzimanje droga i drugih psihoaktivnih tvari utje?e na neurobiološke poreme?aje našeg ponašanja? Zašto neki ljudi olako postaju ovisnici, je li ovisnost nasljedna i koji su njezini psihijatrijski simptomi? Je li izlje?iva i u kojem stadiju, i zašto se danas neke halucinacijske droge neodgovorno javno promi?u kao sredstvo za lije?enje ovisnosti? O tome u ranojutarnjoj emisiji ZNANJA I SPOZNAJE, od 5.05 do 7 sati na Prvom programu HR-a (u koju se i vi, cijenjeni slušatelji, možete izravno uklju?iti telefonom i re?i vlastita razmišljanja), govore psihijatar mr. Davor Moravek, i farmakolog prof. dr. Zdravko Lackovi?.

Luka Marši? pripremio je stru?no predavanje na temu “Antropologija Ovisnosti”.

Izvod iz predavanja:

Zahvaljuju?i tome ?ovjek želi mijenjati percepciju u odnosu na ono ju?er kroz mehanizme mišljenja dolaze?i do odre?enih zakonitosti na nivou iskustvenih i teoretskih pojmova u savladavanju samo razumijevanja svog vlastitog sebstva. Bitan temelj u procesu promjene percepcije leži u biokemijskim promjenama koji se doga?aju na razini promišljanja, procesu stvaranja same logike i zakonitosti mišljenja na razini stvaranja objektivnog pojma.

On se realizira kao istina ili sloboda, s druge strane vrlo ?esto promjena percepcije svijeta i sebe samoga izazvana je odre?enim sredstvima koji mijenjaju i razbijaju objektivnu datost slobode i istine, te dovodi pojedinca i skupinu u procese gubitka slobode i realnoga mišljenja.

Jedna od takvih dimenzija ljudske realizacije kroz povijest ?ovjeka jest fenomen ovisnosti (hedonizam). Ovisnost bilo kojeg oblika predstavlja stanje sužene svijesti i dovodi osobu do disfunkcije odnosa, kako sa samim sobom, tako i s okolinom u kojoj participira svoje egzistencijalno i esencijalno bivstvovanje. Zbog svoje bolesti (stanja) ne može se usmjeriti u pravcu kojeg on i društvo o?ekuju, a stanje se iskazuje kao gubljenje realne samostalnosti, “biološke” slobode.

Sažetak predavanja možete pro?itati ovdje:

Medicinski programi tretmana opijatne ovisnosti sada se baziraju na razra?enom sustavu podrške ovisniku, njegovoj obitelji, a kroz nevladine udruge pruža se i pomo? djeci ovisnika, budu?i da populacija ovisnika stari i zalazi u zrele godine.

Kroz programe psihijatrije u zajednici senzibilizira se obitelj i mikrosredina na kvalitetni pristup, a prate li se sve faze lije?enja – od po?etka i trijaže, dolazi se do sustavne pomo?i mikrosredini u kojoj žive.

Rezultati navedenih mogu bili sljede?i:

Epidemijska faza opijatne ovisnosti na regionalnom nivou može pro?i. Broj novih ovisnika pada, te se približava to?ki preokreta, kad se jave sljede?i pokazatelji:

1. Ovisni?ka populacija stari. Veliki broj mladih ima saznanja o štetnim posljedicama droga, o ?emu su dugogodišnje „bombardirani“ kroz javne medije.
2. Ovisnici koji se javljaju u programe lije?enja ?esto iza sebe imaju sve više „staža drogiranja“. To je mogu?e u dva slu?aja – ili je program sve lošije prihva?en (a nije, jer stagnira dostupnost programa ili se pove?ava dostupnost) ili nam se sada javljaju ovisnici kojima je „dugo trebalo da se jave“, dakle oni zaostali iz ranijih godina.
3. Kad razgovarate sa mladima, sve više njih ne doživljava drogu i njene efekte kao nešto „cool“, dakle droge kao što su Ecstasy ili heroin jednostavno izlaze iz „mode“.
4. Represija je sve u?inkovitija, mali uli?ni preprodava?i ne uspjevaju se „ukorjeniti“ u mikrosredini (aktivni život jednog dilera na cesti sve je kra?i) te na taj na?in ne mogu biti pozitivni primjer „uspjeha“ što djeluje destimuliraju?e na potencijalne „sitne delikvente“. Bez njih, piramida narkokriminala nema veliku „bazu“ koja je nužna za epidemijsko širenje.
5. Hrvatska nije izolirana, te prati trendove u zapadnom svijetu. Primjerice, danas u Sjedinjenim Državama droge konzumiraju više „roditeljska generacija“ od tzv „tinej?era“.
6. Lako dostupni programi koji su bili relativno nekoordinirani, uspjeli su sa ceste maknuti velik dio, a možda i klju?ni udio ovisnika. Bez ovisnika na cesti, posebice onih „aktivnih“ nema ni širenja droge na populaciju povremenih konzumenata.

Ove sve aktivnosti dovele su do toga da u stvarnosti, ljudi u svakodnevnom životu sve manje vide ovisnika „ogrezlog u kriminal“. Uz trend migracija, u kojima se ovisnici zbog osiromašenja njihovih obitelji sele iz velikih sredina u manje, a ne u gradove u kojima im je droga lako dostupna, ve? se odlu?uju za miran život i lije?enje na periferiji – jednostavno premješta fokus žarišta ovisnosti iz velikih gradova gdje se epidemijski širila i zahva?ala velik dio mladih generacija u sredine koje su postavljene više periferno, a time i otpornije na ove fenomene.

Ovo nam daje novu nadu.