Vjesnik od 22.4.2006 u ?lanku “Bolesti koje to zapravo nisu” piše:
Izmišlja li farmaceutska industrija bolesti da bi pove?ala svoje ve? goleme prihode? To se pitanje prvi put postavilo na nedavno održanoj znanstvenoj konferenciji u Australiji, gdje je iznijeta teza o »pretjerivanju s bolestima«, koje name?e farmaceutska industrija kako bi zara?ivala na proizvodnji lijekova.
I nadalje stoji:
U sljede?ih nekoliko godina, zbog isteka prava licencnih ugovora, dramati?no ?e pasti profit nekih tvrtki, pa ?e se na tržištu pojaviti ve?i broj tzv. generi?kih lijekova koji ?e morati zamijeniti originalne. I zato ?e, misle stru?njaci, farmaceutska industrija »izmisliti« još bolesti kako bi zadržala razinu proizvodnje lijekova odnosno svog profita.
Spominju se primjerice brojke od 22 miljarde dolara koja je jedna korporacija zaradila na jednom antidepresivu. A antidepresive danas populariziraju u mjeri da bi ih propisali i za - stidljivost.
Ova tema je malo dublja od razgovora o profitu, eti?kom marketingu sa medicinskim proizvodima i (pre)širokoj upotrebi pojedinih lijekova.
U ve?ini ?lanaka koje sam ?itao proteklih desetlje?a uvijek i uvijek ponavlja se pri?a o tome da su “depresije premalo prepoznate te da bi trebalo pove?ati dostupnost pravog lije?enja, odnosno pove?ati potrošnju antidepresiva”.
E sad. Potrošnja antidepresiva je porasla, broj suicida nije gotovo nimalo pao. Što je bilo prije, to je i sada.
Što nam to govori? Odnosno, zašto se o tome ne govori?
Drugi par rukava je ta industrija “generika”. U našoj zemlji prodaju se brojni generici, u toj mjeri da “originalni” lijekovi jednostavno bivaju povu?eni iz prodaje jer se farmaceutskim gigantima jednostavno ne isplate - daju premali profit.
I tada kad je cijena originala i generika - u dlaku ista! Pa po ?emu nam je onda generik povoljniji?
Generik je isti kao i original, tvrde. Konzument se u to može i uvjeriti, ali radi se samo o bazi?nom sastavu, ali postoje i finese…
Primjerice, finesa bi bila kad bi jedna “Coca Cola” ili “Pepsi” bile “originali”. Tada bi recimo “Turk Cola”, “Mercator Cola”, “Sky Cola” i sli?ni proizvodi bili - generici.
Da li bi vi kupili za isti novac i “uživali” sa jednakim elanom “Pepsi” i “onu kolu koju kupiš pod trgova?kim imenom u hipermarketu, ne - znam - kako - se - zove, ali “ista je”?
U biti, šarene “pilule za lilule” imaju još nešto u sebi osim te, “aktivne” supstance po kojoj su generici istovjetni s originalom.
Nuspojave generika - e to je posebna pri?a. Nigje ne mogu na?i rad o nuspojavama karakteristi?nim za pojedine generi?ke lijekove - valjda to nitko ni ne istražuje, kao da je “sve ve? re?eno” sa originalom?
Nisu ni generici odnosno njihov marketing bezazlena pri?a.
Eto jedan generi?ki benzodijazepin. Sedativ, služi kao tableta za spavanje. Stvara tešku fizi?ku ovisnost, može kod trudne žene kod bebe u utrobi uzrokovati ošte?enja ploda - i to u vidu “vu?jeg ždrijela” te ako se beba rodi a majka je to redovito pila, beba može pro?i “pakao apstinencijske krize”. U biti, ta kriza može biti teža nego od nekih “ilegalnih narkotika”.
Da li ste to pro?itali u nekim novinama nekad?
To, da lijekovi koji donose ogroman profit, jeftini su i dostupni prakti?ki svakom, imaju i neke tako teške posljedice?
Ja nisam.
S druge strane, postoje brojni lijekovi koji su sigurni i za trudnice, kao i za voza?e - ali o tome se ne govori, jer farmaceutska industrija ne želi preuzeti rizik za njih koji bi bio kad bi se ti lijekovi proglasili sigurnim. Njima je potrebno još dokaza - tu ih potpuno razumijem, jer “pušu i na hladno”.
Negativni marketing uništio je neke lijekove, a to zna?i gubitak stotina miljuna dolara uloženih u razvoj toga lijeka.
Edukacija lije?nika o lijekovima a i šire danas je ne samo kod nas, ve? i šire, u rukama i milosti “sponzora” - a to su naj?eš?e farmaceutske firme.
Niz pozitivnih indikacija, pozitivnih rezultata te “dokaza da je njihov lijek bolji od onog drugog (konkurentskog) ili starijeg uvijek se ?uje i lako se može pro?itati.
Neke pri?e o tome da neki lijek “nije baš nešto” odnosno “da je štetan” to se teže na?e, tek u kuluarskim pri?ama, izvan službenog programa.
A direktni napad na neku štetnu posljedicu - recimo sindrom ustezanja kod antidepresiva ili ošte?enja ploda kod sedativa - e to je posao za ve?e doktorske lobije, a ta vijest putuje samo ako govorite nekim od jezika gdje su ti snažni, nezavisni lobiji.
Na hrvatskom jeziku - ni glasa o tome. Ni u stru?noj, ni u medicinskoj literaturi.
Ne bih ovdje o konkretnim stvarima, nomina sunt odiosa, no da postoje pitanja koja su otvorena, a tako?er i tabula rasa ne za jednog lije?nika koji te lijekove propisuje, to je ?injenica.
I sad se upitajte, da li su generici, sa vrlo malim fondom znanstvenih radova, uistinu dovoljno sigurni?
Tu i tamo ih povuku… jer su bili otrovni. Ali to su iznimke… bar tako tvrde.
Naravno da je vlastita proizvodnja dobra stvar. Naravno da je dobro da ljudi plate manje i dobiju za svoj novac više. Ali izbor treba biti na osnovu pravilne informiranosti, kako bolesnika, tako lije?nika.
A probleme baš i nije pametno - izmišljati.
Stoga mi mirno živite, pijte što manje lijekova, racionalno i uz punu konzultaciju sa najboljim lije?nicima koje si možete priuštiti. Odnosno, koje vam vaša država dopusti da se obrazuju na najvišim standardima znanja.
Naravno, uz stru?nu nezavisnost, bez uplitanja kako politike, tako i lobija.
Utopija ili stvarnost? Ili je upravo u tome razlika izme?u (izmišljenih) bolesti i profita?
