News @ Noebius

Amac Hrvatska donosi nam vrlo zanimljive teze o migratornoj politici EU:

“Realnu šansu da Europa, posebice srednja i isto?na Europa, zaustave demografsko nazadovanje, pruža usko partnerstvo s Turskom, jedinom zemljom ?ije stanovništvo raste i koja istodobno dijeli mnoge elemente europske kulture i povijesti”.

Ukoliko prou?ite novi zakon o strancima, jasno vam je ovo pojašnjenje:

Malo tko razumije da useljeni?ku politiku u EU, kad su u pitanju ?lanice EU ne kontroliraju same ?lanice ve? europsko zakonodavstvo. Seljenje stanovništva unutar EU posve je slobodno. Koliko pojedinaca shva?a posve jednostavnu ?injenicu: seljenje stanovništva is siromašnijih u bogatije države EU poti?e se jer se na taj na?in kontroliraju nadnice u razvijenim državama Europske unije.

Zbog toga se ne ?udite, kad vam medicinska sestra bude iz ?eške, a gra?evinski radnik iz Rumunjske. To je o?ekivano, a radnici iz drugih balkanskih zemalja? Nisu više toliko dostupni kao ranije…

O budu?em standardu lijepo nam govori ovaj pasus – David Ricardo je u XVIII stolje?u savršeno predvidio:

‘Savršena pokretljivost radne snage dovodi do pada nadnica ispod egzistencijalnog minimuma’.

I za kraj:

Ekonomija koja se pretvorila u ideologiju i isklju?ivo u ‘rastu’ traži smisao.

Poslovni dnevnik piše kakve nas sve ljepote ?ekaju na planu porezne reforme. Pa ti glasaj za EU:

S ulaskom u EU ukinut ?e se nulta stopa PDV-a

Brojni pritisci interesnih skupina, branjeni socijalnim razlozima, te pritisci odre?enih gospodarskih sektora, primjerice turizma, uz politi?ka, ?esto predizborna obe?anja, pridonijeli su uvo?enju nulte stope i one snižene od 10 posto. Nulta stopa PDV širila se od 1999. do 2001. godine i danas se primjenjuje za kruh, mlijeko, knjige, odre?ene lijekove, neka medicinska pomagala, znanstvene ?asopise i javno prikazivanje filmova. Od prošle se godine primjenjuje i snižena 10-postotna stopa za odre?ene turisti?ke usluge, a snižna je i stopa na novine i ?asopise sa 22 na 10 posto…

Dakle, EU za nas zna?i skuplji kruh, skuplje mlijeko, skuplje knjige, skuplje zdravlje…

Ina?e, sadašnji sustav PDV u EU odre?uje primjenu standardne stope koja ne može biti niža od 15 posto. Može postojati do najviše dvije snižene stope koje ne mogu biti niže od 5 posto, koje se primjenjuju na proizvode i usluge predvi?ene Direktivom EU.

Neke zemlje su si izborile prelazno razdoblje. A mi? Da li se u biti ikada ?uli, za što su se to to?no izborili naši pregovara?i, da nam ne bi bio prevelik udar na standard?

Z1, 4. studeni 2007. U No?noj Mori gostovao je Ivi? Pašali?. Emisija je zapo?ela na kontroverzan na?in – “zabranjenim” spotom Vatrogasaca o Euniji. Nakon toga – puno razgovora o prošlosti i (ne)potrebnim objašnjavanjima ve? vi?enog.

Do prestavljanja programa i pogleda u budu?nost trebalo je ?ekati. Te odlu?ih nazvati (skupo ?ekanje) a i drugi su gledatelji “navalili” sa pitanjima – koja su postajala sve zanimljivija.

Htio bih prokomentirati pitanja koje sam postavio Dr Pašali?u, a nisam siguran da li je u cijelosti išlo u eter.
Prvo pitanje (na koje nisam dobio odgovor) je pitanje da li Jedino Hrvatska prihva?a kao alternativu ulaska u EU ulazak u EEP (Europski Ekonomski Prostor).
U biti, o tom pitanju se baš nigdje ne raspravlja. Naime, Norveška (koja je na referendumu odbila ulazak u EU jer su gra?ani bili mišljenja da bi se na taj na?in smanjila socijalna prava, prvenstveno u zdravstvu i mirovinskom osiguranju) kao i Island (koji je napustio sporazum upravo zbog ribolovnih dozvola) su sastavnice EEP – što zna?i slobodno kretanje radne snage. Švicarska je posebna pri?a, budu?i da je primjerice sa Ujedinjenim Kraljevstvom potpisala sporazum identi?an ulasku u EEP, ali je zadržala niz suverenisti?kih na?ela – posebice pitanje kupovine nekretnina. Naravno, i oni su na referendumu odbili ulazak u EU.
Potpuno uskla?ivanje zakonodavstva nedvojbeno vodi u EEP, to je neki “alternativni” put ulaska “u Europu” i to – na mala vrata.
U programskoj deklaraciji “Jedino Hrvatska” nije se jasno odredila prema EEP i globalizacijskim efektima koje ova nosi.

Drugo pitanje, na koje je dr Pašali? dao više nego zadovoljavaju?i odgovor, je upravo pitanje zašto ovaj projekt postoji – a to je zbog toga da kona?no dio konzervativnih glasa?a, koji sebe ne doživljavaju kao glasa?i HDZ-a ima priliku dobiti svoje predstavnike u Saboru.
Moja teza je išla u smjeru da je usitnjenost desnice u velikoj mjeri posljedica potrebe pojedinaca za osobnom promocijom, više nego što je to potreba za borbom oko zajedni?kih ideja.
Svakako da ovakvi stavovi dovode do toga da imamo niz projekata koji se neslavno “ugase” – primjerice HIP, pa i kasnija neka okupljanja desnice, tako da je moje pitanje – po ?emu je to “Jedino Hrvatska” razli?ita i da li ?e konzervativni glasa?i kona?no imati jednu pouzdanu (i trajnu) opciju za koju mogu glasati?
O?ito je da su programska na?ela upravo ona koja su u medijskom prostoru izrazito ostracirana.

Stoga je veliko pitanje – da li projekti poput ovog mogu doprjeti do ciljane populacije. Marketing “velikih” je obi?no putem jasnih slogona, pojednostavljene kampanje i prikaza “tima koji ?e biti bolji nego ovi raniji”. Politika je danas izrazito vezana uz medije, bilo putem marketinga bilo putem “naru?enih anketa”. Pozitivne kampanje su na?elno dugotrajne, “negativne” mogu ponešto naštetiti odre?enim politi?arima, no ne vode nužno do bitka napada?u, ve? mogu dovesti do letargi?nosti.

Ju?er sam na predizbornom predstavljanju slušao na “1 kanalu” (program na ruskom) razmišljanja medijskih predstavnika. Tamo na televiziju dovedu glavne urednike najuticajnijih dnevnih novina i tjednika (da li možete zamisliti nešto sli?no kod nas?) te su raspravljali o bipolarizaciji politi?ke scene u Rusiji. Najviše pozornosti imaju vladaju?a “Jedina Rusija” i (neo)komunisti?ka partija.

Sli?nost u imenu “Jedina Rusija” i “Jedino Hrvatska” je svakako velika – no da li je i budu?i uspjeh mjerljiv? Odnosno, da li se i nama može “desiti” sli?an scenarij kao što je obra?un sa oligarsima i povratak nacionalnog ponosa kakav je proveo Putin, danas jedan od najpopularnijih državnika?

Da završim sa jednim vicem.

Žalio se Ameri?ki predsjednik ruskom kolegi, kako mu pada rejting na anketama. Te se ovaj ponudi pomo?i – poslati ?e mu svog marketinškog stru?njaka da mu podigne popularnost. Nakon tjedan dana – eto Putinu poziv.

- Rješili smo problem, “Jedina Rusija” sada vodi na predizbornim anketama u Sjedinjenim Državama”.

Ako uzmemo u obzir zatvorenost ameri?kog medijskog prostora, ovaj vic bi mogao biti i – istinit. Tolika je mo? medija.

A koliko ?e pojedine skupine glasa?a, primjerice desnice – lutati, ovisi o nizu ?imbenika. Izme?u ostalog, o tome kolika ?e biti samoživost pojedinih “politi?kih vo?a” – te da li kona?no netko od njih može preuzeti lidersku poziciju, bez “foteljaških” ambicija. Ima li projekt Jedino Hrvatska perspektivu – to je na bira?ima da odlu?e.

U medijima se u zadnje vrijeme vrte reklame za besplatne telefone o “istini o EU”. Kao, nazovete i oni vam objasne što stvarno zna?i pristup Hrvatske. U reklami se usput vrte slike kumica s placa, fotografije sira i sli?no.

To naravno da ulijeva povjerenje. Nazovi besplatni broj, i doznati ?eš sve o orbiteku, debilatoru (ups, to je Nov@ trademark iz emisije Bumerang) kao i o vre?ama koje “stvaraju prostor” (jeste li znali da vaš stan može vrijediti i do 2000 eura po kvadratu? Ne kupujte novi i ve?i stan, prostor ?e vam napraviti naše vakum-vre?e) i naravno, što je to EU.

Možda ?emo tako doznati nešto o tome zašto nema ništa od mosta.

Ili razlike u deklariranoj i stvarnoj energetskoj politici.

Ili koliki su troškovi ?lanstva.

Ili kako odgajati djecu.

Ili kako su u RH norme strožije od EU.

Ili kako ?e se produžiti školovanje medicinskih sestara.

Ili kako su privremena rješenja najtrajnija.

Ipak, ljudi iz ne znam kojih razloga, misle svojom glavom, i sva medijska halabuka nije ih uvjerila da nam baš to treba.

Evo i prvih lasti koje misle suprotno: Studija štetnosti EU-a Davor Aras, koji ?e biti nositelj liste HB-a za devetu izbornu jedinicu, najavio je studiju o štetnim posljedicama ulaska Hrvatske u EU.

Zanimljivo je da se na politi?koj sceni javljaju grupe, “blokovi” i “pokreti” koji su protiv ulaska RH u EU. Za sada su na politi?kim marginama, no pristup im je prili?no zanimljiv.

U biti, sada smo ponovno u situaciji da vidimo kolika je stvarna snaga medija, propagande i koliko stvarno miljuni uloženi u reklame na TV i monopolisti?ke medije mogu oblikovati (isprati mozak) “javno mnenje”.

No kao i obi?no, da li bi vi uop?e o ne?emu trebali biti pitani, što se ti?e vaše sudbine?