NULTI SAT
HTV2 06.06.2007. 09:20
Mladi probaju prvu cigaretu sve ranije, puše na školskom igralištu, a nekima je nezamislivo popiti kavu bez cigarete. Govorimo o maloljetnicima pa se pitamo jesu li ve? i oni ovisnici…
Gost teme tejdna je Dubravko Šimenc, a tema je, naravno, vaterpolo. Saznajte i kako se igra picigin…
* Voditelj: Ivan Planini?
Zoran Milanovi? - jedan javnosti relativno nepoznat politi?ar postao je predsjednik jedne od zna?ajnijih hrvatskih stranaka. U emisiji je prili?no otvoreno govorio o svojem svjetonazoru (kršten i katolik, no nevjernik) . I žarko želi da Dinamo ne dobiva više novac osim za omladinski postav…
HTV, 1. program, Nedeljom u 2, 3. lipanj 2007: gost emisije Zoran Milanovi? - SDP.
Ovaj nastup je zanimljiv iz više razloga - jedan javnosti relativno nepoznat politi?ar postao je predsjednik jedne od zna?ajnijih hrvatskih stranaka. U emisiji je prili?no otvoreno govorio o svojem svjetonazoru (kršten i katolik, no nevjernik) te kako bi bio sretan - da ima manje vjeronauka. Po njegovom mišljenju, jedan sat tjedno - vikendom, bio bi dosta da dijete spozna dovoljno o “krš?anskoj civilizaciji, pa zašto ne - i o katoli?koj” ali eto, to je njegovom djetetu “nedostupno ako ne ide na vjeronauk u školi”. Razgovor o djeci se nastavio na temu o sportu - “Dinamo - trebali bi financirati samo omladinski postav, moj sin ide na to i vidim da je to jako dobro, ali profesionalni sastav ne bi trebali financirati” a na provokaciju tipa “ljude bi bili nesretni da nema Dinama” izjavio je nešto u stilu “ljudi su nesretni kad nemaju posla, … ” O samoj emisiji i u Jutarnjem, Ve?ernjem i Indexu.
Usporediti vrhunsku sportsku “najvažnija sporedna stvar na svijetu” sa pitanjem zaposlenosti - to je udar na bit medija. “De?ko je iskren, ali neiskusan za visoku politiku” jedan je od SMS komentara koji su pušteni u emisiji.
Iskrenost je svakako pozitivna osobina - a da je obrazovan i realan, pokazao je na na?in da nije reagirao na provokacije u stilu “što sa prostitucijom, gledate li pornografiju” i sli?nim temama kao što su eutanazija (na to je po?eo svoje vi?enje bolesti svog prethodnika) lijepo naglašavaju?i kako neki “imaju volju za život do zadnjeg trenutka”.
Na potanje “Da li ste gospodin ili drug” - novinaru je odgovorio “Možete me zvati Zoran”.
No tko je taj Zoran, de?ko iz sjene, kojeg veli?aju kao “mlade snage” odnosno imputiraju “nezrelost”?
Prvo, de?ko piše svoj blog. Ima dva teksta, ali preko 300 komentara za zadnjem. I voli pisati na forumu koji je zatvorenog tipa (stranka baš ne pusti svim pogledima službeni blog i forum).
Drugo, kad otvorite službene stranice njihove stranke - piše da je predsjednik. I ništa više od naslovnice… Više se može pro?itati na PES.org - gdje je ?lan predsjedništva Partije Europskih Socijalista (suradna stranka).
Nacional je o njemu otkrio dosta toga - i prognozirao mu pobjedu pred više od mjesec i pol.
Što se iz svega može iš?itati? Porijeklom iz Sinja. Preci došli iz Hercegovine. Odrastao na zagreba?kom asfaltu, na Trnju, tradicionalnom uporištu “progresivnih snaga”. Tukao se s de?kima iz susjednog kvarta i ?esto markirao s nastave. (izjavio je Gloriji) Išao je u CUP - u zgradi sada pretvorenoj u muzej. Na Ruzveltovom trgu povremeno sam ga susretao - išao sam u zgradu do ove i bliski smo generacijski. To me pomalo zaintrigiralo - to je prvi puta da su nam se putevi presreli. Drugi puta smo se susreli na prijemnom isputu na pravu - to mene nije zanimalo jer sam bio na putu prema medicini, no on je postao izvrstan student, dobio i Rektorovu Nagradu - i nakon toga uz vrlo aktivan studenski rad, biva i oslobo?en polaganja diplomskog ispita. Pripravništvo (trgova?ki sud) te diplomacija - putem školovanja u diplomatskoj školi, postaje pravi profesionalac. Gradi svoju karijeru na egzemplaran na?in - u diplomaciju ga prima Ivo Sanader. Poslije samo godinu dana u diplomaciji, 1994. je izabran za prvog hrvatskog državljanina koji je služio u me?unarodnim snagama. Zahvaljuju?i znanju ruskoga, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju poslala ga je u mirovnu misiju u Nagorni Karabah.
Ovo je tre?i put da su nam sudbine bliske - naime, kasnijih godina, ve?i broj hrvata je odlazilo zbog raznih razloga tamo, pa i ja. Upoznao sam neke ljude koji su sa njime tamo sura?ivali. Za sada nisam ?uo tra?eve - bio je tamo vrlo kratko, no vidjeti ?emo 
Kao diplomat, od 1999 se angažira u politi?kom smislu u SDP-u i tiho ali brzo i uspješno gradi karijeru. Glavni odbor, glasogovornik stranke - idealna pozicija.
Siva Eminencija PR-a tako u studenom 2006 navodi:
Milanovi? svojim umije?em govorenja u kombinaciji sa «svježom» pojavom privukao je pažnju. Izražavanje mu je vrlo jasno i konkretno, a držanje sigurno. Hladnokrvnost koju komunicira i prilikom najprovokativnijih pitanja i brzina povezivanja odgovora u glavi s njegovim verbalnim izrazom vrlo je impresivna. No, još nije iskusio težinu pravih kriznih situacije pa stoga ostaje da vrijeme pokaže njegovu sposobnost adaptacije i u takvim okolnostima.
Primjenjuje u hrvatskim okvirima rijetko vi?eni trik povremenog, ali izrazito fokusiranog pogleda u oko kamere, a kojim se direktno obra?a gledateljima što neminovno donosi pozitivne efekte … jer svi mi volimo taj neposredni kontakt o?ima pa makar i preko televizijskog ekrana, jer time stje?emo dojam da se govornik obra?a upravo nama.
Sušta realnost nam govori da je Milanovi? toliko superioran, koliko mu je konkurencija jadna. Ili u prijevodu, prvi trenutak iznena?enja i oduševljenja Milanovi?em, zamijenila je spoznaja o jadu naših politi?ara ?ija je retori?ka vještina toliko mizerna da svatko tko malo vještije barata istom ispada superman.
Ova konstatacija stoji i danas - mladost je krasila i njegovog prethodnika kad je došao na ?elo svoje stranke. Da li ?e politi?ar “nove generacije” uspjeti u transformaciji društva, u vrijeme dok su mu u stranci (i društvu u cjelini) i dalje “rodja?ke skupine i klanovi” otvoreno je pitanje. U svakom slu?aju, on je politi?ar u potpunosti transformiran na na?in da je spreman za “timski rad” sa ve?im i “pametnijim” glavama PES-a, ma što to zna?ilo. Zvijezda se je uzdigla iz “sjene” - ovaj intervju je odisao “iskrenoš?u” i istovremenim žongliranjem op?im pitanjima na na?in da je iznosio mišljenje svog “bira?kog tijela” i pažljivom manipulacijom medijima - što otkriva lukavog i obrazovanog politi?ara koji je spreman na “timski rad” kako bi postigao svoj cilj.
Medijska propaganda koju su postigli, na izgled “jedinstvo” jedne zna?ajne politi?ke stranke - sve to je kvalitetno odra?en PR. Ne re?i previše, doimati se “svježim”, pogurati u prvi plan politi?ara za kojeg se u javnosti ne zna previše, koketirati sa svima, ali ne populisti?ki - i što dobivamo, da li još jednog politi?ara - birokratu, nekog jako prilagodljivog “kako vjetar puše” ili nekog tko je spreman povu?i i nepopularne poteze ako se baš mora?
Sve mi se ?ini, možda pomalo od svega. O njemu ?e se još mnogo toga ?uti u sljede?em desetlje?u…
Kupovali smo više nego što nam treba, prodavali na dug i tako ?emo nastaviti; popusti, rasprodaje, obro?ne prodaje, dopušteni minusi, peglanje kartica, tjedne i dnevne ponude, najnovije sezonske kolekcije, online shopping, kla?enje – nama ništa nije strano – ovisni smo o shoppingu. Reklame, leci, prospekti gdje god se okreneš…(1)
Ova fašni?ka krilatica opisuje našu stvarnost. U kapitalisti?kom slu?aju sloboda je jednako potrošnja, potrošnja zna?i zaduživanje, zaduživanje pak neminovno vodi k ropstvu. U našem je slu?aju cijela zemlja zadužena pa se i pojedinac prilagodio toj situaciji. Minusi na teku?em ra?unu su i dalje tu, krediti stižu na naplatu. Nema povratka. Nema pobune. Samo poslušna radni?ka klasa koja za svoje poslodavce proizvodi sve ve?i profit (2)
Ovo je prošlost za veliki broj hrvatskih praznoglavaca. Dobili ste svog edila - koji ?e vam bez problema mo?i uložiti veto kad pretjerate.
Hrok :) - upravo tako se piše na službenim stranicama.
Pogledajmo što kažu o sebi:
Kreditno izvješ?e predstavlja podatke o kreditnim zaduženjima klijenta. Dakle, podatke o zatraženim i odobrenim kreditima, redovitosti otplate kredita, instrumentima osiguranja i ostalo vezano uz kreditni odnos s bankom.
To se odnosi samo na podatke o kreditima, uklju?uju?i i kredit po teku?em ra?unu (odobreni minus) jer on predstavlja kreditno zaduženje.
U biti, kad dignete pedeset kuna i u?ete u minus
- netko može doznati gdje imate teku?i ra?un.
Evo što nam je po pitanju dužni?kog ropstva pisao Feri? (3):
I naše javne kuhinje bit ?e zacijelo pune onih koji su uzeli nerealne kredite, ali to nipošto nisu sve dimenzije tragedije. Strašno je što onaj tko financijski “puca” i ne može vratiti kredit zapravo enormno gubi i u društvenom smislu. To je zbog neugodne institucije jamca. Jamac je obi?no prijatelj ili ro?ak koji nam vjeruje kad podižemo kredit i sa smiješkom potpisuje mjenice, ili ve? ono što se mora potpisati kod bilježnika. Me?utim, kad dužnik zapadne u probleme, jamac postaje žrtva. U najve?em broju slu?ajeva onda je žrtvovano i prijateljstvo ili ro?a?ki odnos, a ?ovjek gubi i nešto što je kudikamo vrednije od novca. Poslovne banke nam, dakle, reguliraju i društvene odnose, nerijetko i na vrlo bizarne na?ine. Naime, u op?oj pomami za kreditima pojavila se enormna glad za jamcima i odjednom su svi po?eli pecati kolege s posla, brati?e, kumove, roditelje ili ?ak susjede da im budu jamci.
Sad treba biti pametan, pa pogledati ovo:
Mogu li i ja vidjeti svoje kreditno izvješ?e (4)?
Naravno, svaki gra?anin može putem svoje banke zatražiti svoje kreditno izvješ?e i ono ?e mu u zakonskom roku biti dostavljeno. U njemu ?e uz financijske podatke o svom kreditu/kreditima, vidjeti i banku kreditora, te sve banke koje su za njega zatražile kreditno izvješ?e.
Dakle postoji neki nadzor - da vidim da li su taj kredit gdje sam pred nekoliko godina nekom nešto potpisao, otplatili (kako su mi rekli) ili baš i nisu…
Preporuke:
A što je država o tome mislila, pogledajte malu lekciju iz povijesti:“The bankruptcy of the enormous State at the same time as these small privileged groups, while they evaded taxation, heaped up riches and created around their villas economic and social microcosms completely cut off from the central authority. It was the end of the Roman world. It was the be-ginning of the Middle Ages.” (Aurelio Bernardi, found in Carlo Cippola, ed., Economic Decline of Empires [London, 1970], page 72.) (5),
Evo kona?no i najeminentniji u struci progovaraju ovo o ?emu ja pri?am na blogu:
Zdravstvo još funkcionira kao da smo u socijalizmu, a svi koji rade u njemu kroni?no su potpla?eni. Dnevna politika odbija re?i da je gotovo sa socijalizmom iako se to se dogodilo u ostalim sektorima
U razgovoru za Poslovni, Hrvoje Šobat poentira:
Na koji na?in možemo pove?ati broj doma?ih lije?nika?
- Preko no?i nikako, ve? dugoro?nom strateškom odlukom što ho?emo i za koliko novca – koliko novca, toliko glazbe. Zahvaljuju?i tome što nam zdravstvo još funkcionira kao da smo u socijalizmu, zadnjih 15 godina svi koji rade u zdravstvu kroni?no su potpla?eni – lije?nik koji je ‘94. bio pla?en u rangu suca, danas za njim zaostaje za 40-50 posto. Participacija pacijenata u troškovima lije?enja istodobno je na oko dva posto, gotovo sedam puta manje nego u drugim socijalnim državama. Ve? deset godina dnevna politika odga?a stati pred ljude i re?i da je gotovo sa socijalizmom. To se dogodilo u svim drugim sektorima osim u zdravstvu. Današnji lije?nici šute i rade, no djeca to vide i ne žele studirati medicinu – prije su na taj studij išli najbolji, danas oni idu na ekonomiju i FER jer ?e biti bolje pla?eni.
Dakle, u medicini ostaju samo najuporniji, i oni - koji baš i nemaju izbora…
HRT, 1 program: 27.10.2006 - 10:50 Me?u nama, znanstveno-obrazovna emisija
U ovoj emisiji razgovarati ?u na temu “Obitelj i ovisnosti” - iz podru?ja psihologije narkomana. Emisija ide u živo, i gledatelji mogu postavljati pitanja.
Ukoliko vas ova tema zanima - pogledajte, i pitajte.
Gost emisije: Davor Moravek
Hrvatskom kruži novi bauk - bauk Pollitike…
Web (2.0 naravno) koji je nedavno pokrenut me?u skupinom entuzijasta (znanih kao A-blogeri) pobudio je do sada zanimljivu koli?inu interesa.
Uobi?ajena skupina piskarala (u koju se ubraja i moja malenkost) po?ela se nadmudrivati o onome, što ina?e osim nogometa, vole svi penzioneri u lokalnim birtijama kao i svi propaliteti u državnim službama (zaposleni po babu i stri?evima) - raspredati i pljuvati po politici. Ili o temama gdje ?e i?i novi selski put (ne bu prek moje njive) ili gdje ?e i?i novi Autoput (je da to ide prek moje njive, pa buju mi masno platili).
Uz politi?are - profesionalce znane i kao mister 10% (iliti pošteni politi?ar) odnosno mister 300% (uf taj ti nevalja) politikom se na posredni na?in bave i brojni lobisti, a nisu tome ni daleko ni razni PR (pi - ar, iliti provodadžije) razno raznih birokratiziranih firmi.
Politika - to je država. No države imamo sve manje, polako odumire. Socijalisti?ka je država umrla (to su predvi?ali komunisti, pa nije ?udo što su propali kao sustav) no kapitalisti?ka se ne da - te tako nekako imamo manje socijalne pravde. S jedne strane, dere nas “pravi” moderni (globalizirani) hard core kapitalizam, gdje smo svi potroša?i (ili prera?iva?i hrane u gnojivo) i gdje je bitno da se sve više prodaje sve više jeftine (bofl) robe (to se zove rast).
Politika, sada kritizirana i od strane skupine entuzijasta na pollitika.com kolaboraciji, želi donjeti novu kvalitetu. Slogon je da je politika preozbiljna stvar da bi se prepustila samo politi?arima.
Uistinu tome i jest tako. Politi?ari uredno usvajaju sve više zakona bez da možemo imati bilo kakvog utjecaja na to (to se zovu pristupni pregovori) a da mi uop?e ne možemo niti na koji na?in doznati o ?emu se to pregovara, odnosno što se to prevodi na hrvatski i jednostavno tako prepisano dizanjem rukica u predstavni?kom domu usvaja.
Stoga podravljam ovaj projekt, i sa ponosom mu se pridružujem - a pro?itajte i vi ponešto, jer ipak tu i tamo prona?e se ponetko tko još uvijek - misli.
Dekofeinizirana kava još uvjek sadržava kofein, prenosi NewsTarget.
U šalici dekofeinizirane kave u poznatom lancu kafi?a našli su sadržaj kofeina otprilike 1/10 koli?ine koja je u uobi?ajenoj dozi regularne kave. Dok jedna šalica od 8 unci sadrži uobi?ajeno 85 miligrama kofeina, u uobi?ajenim serviranjima dekofeinizirane kave našli su od 3 do 15 miligrama kofeina.
Ova koli?ina dostatna je da provocira znakove fizi?ke ovisnosti o kofeinu. Stoga je preporuka da osobe koje trebaju iz medicinskih razloga izbjegavaju kofein ne piju dekofeiniziranu kavu - jer ona može pogoršati bubrežne bolesti kao i pani?ni poreme?aj.
Ina?e, sindrom ustezanja od kofeina naj?eš?e se o?ituje u dugotrajnim glavoboljama, koje “iznenada prestanu” nakon što se popije kofeinizirani napitak ili tableta protiv bolova koja u sebi ima - kofein.
U zadnje vrijeme nisam baš pisao tekstove ovdje. Što ne zna?i da ih nisam pripremao, no vrijeme sam posvetio tekstovima na zatvorenom webu - pokrenuo sam Campus @ Noebius - e-learning sustav baziran na open source platformi Moodle. Prvi kolegij namjenjen je mojim u?enicima u srednjoj medicinskoj školi, sa ciljem da u eksperimentalnoj fazi pokušam nadopuniti (vlastiti) oficijelni udžbenik. Koliko ?u uspjeti - vidjeti ?emo 
Dana 1.4.2006 održan je stru?ni simpozij “Lije?enje opijatske ovisnosti – prednosti buprenorfina”. u Hotelu Bristol, Opatija.
Index.hr piše:
Pustimo novinarsku etiku, zaklju?io je vjerojatno i urednik Jutarnjeg lista negdje pred ve?er istog tog 27. prosinca, klonirana djeca koja to vjerojatno nisu bolje prodaju novine nego neki mrtvi ?e?eni. Ogradit ?emo se upitnikom, a ?e?eni, ubijaju se svaki drugi dan, nemoj to na naslovnicu. Dok ozbiljni znanstvenici ne vjeruju u istinitost ove Clonaidove reklamne kampanje, dok i sam Clonaid pušta pa povla?i informaciju da ?e u roku od 7-10-15-30 dana biti dozvoljeno neovisno ispitivanje “klonirane djece”, mediji rupe na naslovnicama i dalje pune “drugim kloniranim djetetom koje je rodila majka lezbijka”, pa potom s “još troje djece koji ?e biti ro?eni u sije?nju”.
Ne, ve? zbog toga što su mediji kultu dali kredibilitet, vlastite koristi radi. Nuspojava je, doduše, op?a šteta. Ali treba prodati novine, pa makar svjesno dozvolili nekome da od nas napravi budale i, što je još gore, suu?esnike.
Ovim ?lankom “kontroverzni” Matija Babi? i dalje objavljuje stavove na na?in da ga nije briga što ?e se “veliki” a žuto žuti tisak buniti.
Matija smatra da je vijest to što mediji razvla?e lažne pri?e - što je eti?ki problem, te što ganjaju nakladu ne samo poluinformacijama (što je normalna pojava u novinarstvu) ve? i notornim lažima koje su propaganda nekog - kulta. Da, kultovi su zanimljiva pojava. No što je tu vijest? Da li izgradnja ambasade za svemirce.
To ne bi samo Realianci napravili, napravili bi i Sci….lozi koje ne spominjem jer tuže sve koji iz (neopravdano) napadnu a bome imamo mi i “doma?ih” sekti. Dakle te sekte. Bave se rubnim pojavama. Hrpa udruga za borbu protiv droga, primjerice, su propagandna mašinerija raznim vjerskim skupinama.
Pa se do?e na televiziju, novine, na primanja… No to je u redu, jer ponažu ljudima. Bar nekom. Ali Kloniranje? To je tema koja daje nadu drugim ljudima, i laž je direktna ugroza napa?enim ženama koje ne mogu imati vlastitu djecu zbog nekih genetskih problema… Laž i mediji. Etika i tiraža? Usput, prošlo je nešto vremena,
Matija je iza toga bio na nizu su?enja… sli?ajnost? Pa i je. i veliki se sude zbog “narušavanja ugleda i ?asti”. Da li su uistinu svi isti ili postoje mediji kojima se može vjerovati?
Bad Behavior has blocked 165 access attempts in the last 7 days.
