News @ Noebius

http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/page/2006/06/28/0333006.html
Zabraniti teen ?asopise zbog droge i seksa
Ured ruskog glavnog tužitelja traži na?ine da zabrani popularne teen magazine, s obrazloženjem da zara?uju novac na tinejdžerskom interesu za seks i drogu
Prema pisanju ruskih medija u srijedu, Ured je analizirao ?asopise Molotok (?eki?), COOL i COOL Girl te je zaklju?io da ova izdanja krše nekoliko zakona: o masovnim medijima, o dje?jim pravima i o drogi.
U priop?enju Ureda izme?u ostalog stoji da sporni magazini ’sistematski i u velikim razmjerima objavljuju materijale s atraktivnim ilustracijama koji eksploatiraju interese tinejdžera’.

http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,6,26,globalna_pandemija,32701.jl
slavni zloporabu droga u medijima ?esto prezentiraju nekriti?ki, što mlade zbunjuje - rekao je šef UNODC-a Antonio Maria Costa ju?er tijekom podnošenja izvještaja u Be?u.

http://index.hr/clanak.aspx?id=320650

Mediji su samo jedna od hrvatskih institucija koja se u suo?avanju s takvim stvarima kre?e linijom manjeg otpora, pa površnost i licemjerje kojom se prati porast narkomanije, kriminala i drugih patoloških pojava u našem društvu ne bi trebala nikoga posebno iznenaditi.

Prvi dan ljeta. Koncertne priredbe na otvorenom, u sumrak dana i ranu no?. Nakon paklene vru?ine, malo zabave. Ljudi plešu, od 3 do 63, oko Manduševca dok bend svira. Na pozornici svi kockasti, u publici neko skockan, a drugi u kockastom tonu.

Ni prvi dan ljeta nije što je bio, sutra je praznik - a kao da se o?ekuje nešto drugo…

1:0 za organizatore ovih koncerata!

fotoalbum sa koncerta možete pregledati ovdje:

http://www.noebius.com/album/trg/

Ovih dana je nogomet nemogu?e izbje?i. Na slici možete vidjeti oma?ijane kupa?e kako prate utakmicu Hrvatska - Japan. Mjesto radnje: Terme Tuhelj, zatvoreni bazen - svi gledaju projekcijsko platno.

Puša?ima se ne pomaže dovoljno kako bi prestali pušiti, piše CNN. Svake godine preko 45,5  miljuna odraslih puša?a u US of A pokušava prekinuti, ali tek 5% uspjeva svake godine …

U ?lanku navode da su kvalitetne informacije o prestanku pušenja - nedostupe. Zapitajmo se i mi - kakva je situacija u nas?

Prvo, postojale su telefonske linije pomo?i za odvikavanje. Da li postoje danas, ?ak ni ja to ne znam. Konzultacije? Tek nekoliko privatnih terapeuta. Knjige i brošure? Nisam vidio bar godinu dana ni u jednoj knjižari na istaknutom mjestu, istina nisam baš ni gledao, ali da bi to uistinu bilo dostupno, trebalo bi stajati na mjestu gdje to ne možeš propustiti…

I naravno novine - vidim da se svakih par mjeseci objavi nešto. Ali da li je to baš tada kad neki puša? odlu?i prestati?

Kad bih bio zloban, rekao bi da kampanje djeluju, jer se jedino tada omogu?i ljudima pomo?. Date im informacije, konzultacije i sistem koji radi - jednom godišnje par dana. Ma sve kampanje kada se ljudima pruži nešto što je nedostupne - rade. To je poput rasprodaja u robnim ku?ama - šansa za ljude da se obuku i najedu…

A zašto nemamo stalnu rasprodaju lijekova za odvikavanje od pušenja, zašto to nemamo reklamirano u svim državnim institucijama, u smislu uputa, a ne u smislu plakata (plakat koji apelira na nešto što nam je nedostupno nije baš neki plakat).

I za kraju, zašto i vi ne bi pokušali prestati pušiti?

•  http://www.moravek.net/stoppusenju/prva.html
• Brošura za odvikavanje od pušenja - dostupna online ve? 5 godina

• http://www.stop-tabac.ch/hr/welcome.html
  
• originalna švicarska škola nepušenja - prevedeno na hrvatski i srpski jezik, najuspješniji sustav odvikavanja od pušenja

• http://www.moravek.net/ovisnosti/content.html
  
• kolekcija ?lanaka na temu odvikavanja i prevencije - baza znanja

• CNN Health Study: U.S. smokers not being helped to quit

Zagreb, 16. lipanj 2006. U zagreba?kom gradskom kazalištu «Trešnja» s po?etkom u 20.00 sati održana je predstava «PLANET VERS», u koreografiji Tamare Savi?evi?, izvedba profesionalnog plesnog ansambla KELKOPE. Predstava je posve?ena “svim ljudima koji su toliko otvoreni da traže balans izme?u muškog i ženskog principa unutar sebe“. Kroz urbano komercijalnu snagu glazbe prou?ava se ispreplitanje muško-ženskih odnosa i energije kroz svaku poru života. Spoj dva planeta, muškog i ženskog, donosi cjelinu koju svi posjedujemo i tražimo u samima sebi. Predstava prati proces individualnog otkrivanja identiteta kroz pokret specifi?an Kelkopama.

Tamara Savi?evi?, komentiraju?i predstavu kaže: “Svi smo mi planet Vers u malom na kojem se odvijaju svakodnevne male borbe u svrhu ostvarivanja vlastitog identiteta. Najljepše, najbolje i najja?e je upravo ono naše ja koje je oslobo?eno krajnosti i otvoreno prema sebi, time što je iskonsko, iskreno, stvarno i postoji.”

Fotoalbum slika sa predstave može se pregledati ovdje:

• Kelkope: Vers - fotoalbum sa premijere

• Službene stranice ansambla: Kelkope - profesionalni plesni ansambl

Prenosimo kratak video film sa premijere održane 16.6.06 u 20 sati.
Idu?a predstava je 17.6.06 u 20.00.

U pro?itavanju suvremene hrvatske književnosti jedan od autora kojeg ne bi trebalo zaobi?i je i Zoran Feri?. U kratkom prikazu možete pro?itati bilješku o piscu, sadržaj romana te ne manje bitno - karakterizaciju glavnih likova. Ugodno ?itanje.

Ponekad treba ?itati pravu literaturu - a to su Narodne Novine. Tamo se može na?i kuda naš novac ide. Primjerice - kako je HZZO potrošio novac prošle godine.

Ukupni izdaci zdravstvenog osiguranju za2005. godinu

Evo ono zanimljivo:

Ukupno 15.582.677.131
Zdravstvena zaštita-svega 13.408.637.737
Primarna zdravstvena zaštita sa stomatološkom 2.708.078.188
Lijekovi na recepte 2.798.592.667
Specijalisti?ko - konzilijarna zdravstvena zaštita 2.663.271.788
Bolni?ka zdravstvena zaštita 4.412.158.434
Ortopedski ure?aji i pomagala 510.878.419
Putni izdaci, dnevnice i izdaci za prijevoz 147.311.507
Ostali oblici zdravstvene zaštite 168.346.734
Nadoknade i pomo?i- svega 1.816.621.174
Ostali izdaci – svega 357.418.220
Ostali izdaci za provo?enje zdravstvene zaštite 51.421.105
Sredstva za funkcioniranje sustava 305.997.115

E sad da se to malo pojasni. 4.4 mil. ide na bolnice, to je ono kad nekog prime u bolnicu, daju mu jesti, piti, daju tamo lijekove, ide po svim pretragama, spava u bolnici ili je u dnevnoj bolnici. To HZZO plati putem striktnih limita, bolnica ima odre?enu svotu i iz tog plati sve kao što je grijanje, namirnice, plati sve doktore, sestre, pomo?ne i sli?no.

Druga stavka - Specijalisti?ko - konzilijarna zdravstvena zaštita 2,6 mil predstavljaju ambulante specijaliste, kuda se ide sa uputnicom. Velik broj tih ambulanta je tako?er u bolnicama, te je to bolnicama u biti varijabilni dio prihoda. Zašto nije sve u jednom? Zato što postoje te famozne uputnice. To bi po ideji onih koji su zamislili sustav, limitiralo potrošnju. Ali, ima par “kvaka 22″-

Prva je pretnja da ?e ako bolnica ne napravi SVE pretrage koje se od njih zatraži, osiguranicima biti OMOGU?ENO da to naprave od privatnika, pa bi to onda odbili od limita bolnici?

Naravno, doznati koliki je LIMIT ugovoren za broj PREGLEDA je nešto što nije mogu?e doznati. No na ambulantni rad specijalistima daje se gotovo pola od ukupne svote koja se daje “bolnicama”? A znamo da je ve?ina uputnica specijalistima upravo u bolnicama?

Sljede?i dio: Primarna zdravstvena zaštita sa stomatološkom 2,7 -mil - dakle tek neznatno više od onoga za specijaliste. E tu bi trebali biti i pedijatri i ginekolozi - ali tih opet ima PREMALO, tako da ih fali gotovo 30% u sustavu!

Koliko bi se manje moglo dati za “specijalisti?ku i konzilijarnu” ako bi se VIŠE dalo za primarnu?

Tu ima nekoliko “kvaka 22″ - prva je da gotovo cijelo DESETLJE?E kontinuirano usavršavanje lije?nika primarne zaštite je bilo stvarno na niskim granama, jer nije bilo specijalizacija. Najve?i biser, uistinu neshvatljiv, je kad je neki dan došla pacijentica sa BJANKO receptima, gdje je neki “lije?nik u primarnoj” tražio specijalistu da mu pomogne - ispuniti recept???

Ne znati ispuniti recept a raditi u primarnoj zaštiti - to je toliko neshvatljivo, a još je manje shvatljivo da se takva poruka šalje preko pacijenta, korisnika usluge. Ako je to što je pacijent rekao istina, naravno.

I sada dolazimo na ono vrlo zanimljivo - lijekovi na recept. Tu je stavka 2,8 mil. kuna. Tu najviše “šteka” a kako vidimo, to je kap u moru sustava!

No ono što se nikako ne dira je “sredstva za funkcioniranje sustava” te “ostali troškovi”. Kad sve skupa zbrojimo, uz “naknade i pomo?i” ta stavka iznosi preko 2,1 mil - dakle gotovo toliko koliko recimo za primarnu zdravstvenu zaštitu i tek malo manje nego za lijekove!

E sad jedno malo “otrovno” pitanje. Zašto bi uop?e neko “bolovanje” bilo u sustavu zdravstvene zaštite, kad bi to lijepo kompletno moglo biti u rubrici “osiguranje od bolesti” u okviru nekog dopunskog osiguranja? Uštede u “državnom” zdravstvu tako bi sustavno bile znatno ve?e. Dakako, pitanje je koliko bi ljudi bili po bolovanjima da im je to kod nekog drugog osiguravatelja, a taj bi to mogao limitirati odre?enim kontrolama od strane svojih cenzora - eto opet, kuda bi se mogao preusmjeriti novac iz stavke “sredstva za funkcioniranje sustava”.

Izdvajaju?i “naknade i pomo?i” od sustava primarne zaštite bilo bi mogu?e da se ovi od “cenzora” pretvore u “lije?nike” - a to opet zna?i smanjenje stavke “specijalisti?ko konzilijarna zaštita”.

Uz kurativu naravno ako se radi u primarnoj zaštiti ide i sekundarna preventiva - i eto smanjenje stavke “lijekovi na recepte”.

Jednostavan recept? Pa i nije. Jer treba zagristi tamo gdje se niti jedan ministar zadnjih 20 godina nije usudio - u rezanje zdravstvene administracije. Može se rezati lije?nike, mogu se rezati lijekovi - ali dirnuti administraciju? To nitko ne radi…

I za kraj, za sve one koji misle da u zdravstvu sve treba biti “besplatno”: što mislite, koliko ?e ljudi biti slabije lije?eno i ne?e dobiti sve potrebne lijekove, jer ?e novac oti?i onim silnim “radnicima” koji ?e na teret osnovnog zdravstvenog osiguranja odlu?iti biti malo doma i gledati na TV svjetsko nogometno prvenstvo?

Donosimo vam prezentaciju na temu POZITIVNA OVISNOST, autorice Mr. sc. Božena Galoi? Cigitprof. defektologa. U ovom radu nam pokušava približiti što je to pozitivna ovisnost, i kako se ona razlikuje od “negativne ovisnosti” u koju ulaze bolesti ovisnosti kao što su alkoholizam, droga, pušenje ali i druga, psihološka stanja.Iz prezentacije:

Pozitivna ovisnost,kreativno vrijeme u kontroli

- Aktivnost koja je nekompetitivna, kojoj se posve?uje do 1 sat dnevno
- Aktivnost koju radimo sami, odnosno bavljenje njome ne ovisi o drugima
- Aktivnost koja nije teška i ne oduzima mnogo mentalne snage
- Aktivnost za koju vjerujemo da je od vrijednosti za nas
- Aktivnost koja nas poboljšava
- Za vrijeme provo?enja te aktivnosti ne postoji ništa drugo (ne razmišljamo o problemima)

Postoji ogromna razlika izme?u negativnih i pozitivnih ovisnika od kojih oboje doživljavaju stanje pozitivne ovisnosti misli.

NEGATIVNI OVISNIK iskušava samo pasivno zadovoljstvo, on ne doživljava dodatno, aktivno, pokreta?ko zadovoljstvo pozitivnog ovisnika, koji, druga?ije od negativnog ovisnika, upotrebljava snagu postignutu kroz svoje stanje pozitivne ovisnosti – s dobivenom snagom on odmah ili kasnije ide u pravcu vrijednosti i uspijeva. Negativni ovisnik osje?a da se njegov mozak iznenadno steže dok ovisnost nestaje i to iznenadno stezanje od slobodnih do ograni?enih staza njegovih izbora simptoma je mu?no. Puno je bolnije nego da on nije nikad osjetio zadovoljstvo proširenja uma. Postaje o?ajan, želi ponovo iskusiti ovisnost, zaustaviti bol i obnoviti zadovoljstvo. Jedine staze koje kod ovisnika ostaju jake i koje izgleda postaju ja?e što je duže ovisan su novostvoreni izbori koje on može zazvati kako bi slijedilo zadovoljavaju?e stanje. On tako razvija jednostranu snagu, napuštaju?i sve ostalo. Sve o ?emu brine je ograni?eni svijet svoje “ekstremne navike”

Pozitivna ovisnost - Bez obzira na aktivnost, vrijeme koje utrošimo na nju mora biti za nas opuštaju?e, to je zapravo vrijeme kada je razlika izme?u onoga što želimo i onoga što imamo tako mala, da ne osje?amo nikakav poriv ?initi nešto drugo.Dok se naš mozak opušta, opušta se i cijelo tijelo i u tom stanju omogu?en je pristup našoj kreativnosti. Za to vrijeme naši su neuroni, više nego u bilo kojem drugom slu?aju slobodni za spajanje na nove, druga?ije složene na?ine.

Kompletna prezentacija predavanja u PDF formatu (98 kb):