Arhiva za 10. 2006.

Dekofeinizirano s kofeinom

12.10.2006. 1:57

Dekofeinizirana kava još uvjek sadržava kofein, prenosi NewsTarget.

U šalici dekofeinizirane kave u poznatom lancu kafi?a našli su sadržaj kofeina otprilike 1/10 koli?ine koja je u uobi?ajenoj dozi regularne kave.  Dok jedna šalica od 8 unci sadrži uobi?ajeno 85 miligrama kofeina, u uobi?ajenim serviranjima dekofeinizirane kave našli su od 3 do 15 miligrama kofeina.

Ova koli?ina dostatna je da provocira znakove fizi?ke ovisnosti o kofeinu. Stoga je preporuka da osobe koje trebaju iz medicinskih razloga izbjegavaju kofein ne piju dekofeiniziranu kavu - jer ona može pogoršati bubrežne bolesti kao i pani?ni poreme?aj.

Ina?e, sindrom ustezanja od kofeina naj?eš?e se o?ituje u dugotrajnim glavoboljama, koje “iznenada prestanu” nakon što se popije kofeinizirani napitak ili tableta protiv bolova koja u sebi ima - kofein.

newstarget, 11.10.2006

NOebiUs Manifesto - Uvod

11.10.2006. 17:56

NOebiUS Manifesto - Preambula

Da bi sebe odredio kao zoon politikon, dakle politi?no bi?e, potrebno je definirati osnovne pozicije od kojih kre?em. S jedne strane, na moju misao u velikoj je mjeri utjecao Marko Aurelije, stoik, državnik i posljednji od pet velikih Careva, ali i prvi poznati ovisnik o opijumu. Svakako da je moja misao stoi?ka, ali istovremeno, kako su mi to tuma?ili moji srednjoškolski U?itelji, i sofisti?ka. No moj interes za pravo (ne pravdu) je svakako izašao iz razumjevanja sofizma, stoga sam u svojoj šesnaestoj godini primjedbu da sam sofist - shvatio kao kompliment, iako je bila izre?ena kao uvreda.

Cum grano salis

Biti zoon politikon u današnjem svijetu zna?i izgradnju Arke u pustinji.
Pa poradimo na tom djelu…

U prilogu:  prvo poglavlje

Reforme i reformatori

10.10.2006. 19:52

Današnja “novost” je da je za još mjesec dana odgo?ena reforma zdravstva - uvo?enje A i B liste HZZO. Objašnjenja su relativno uobi?ajena u tisku - “potrebno je provesti pripreme” i sli?no. Ovaj, relativno dalekosežan pokušaj ve? je dobio odgovor farmaceutskih ku?a - najavljuju tako pojedine kompanije da ?e “refundirati” cijenu po kutiji. Zašto refundirati, a ne smanjiti? Pa zato, što bi smanjivanje cijene za naše tržište rezultiralo sa potrebom “korekcije” na drugim tržištima u regiji. U biti, ovo govori da je ova lijepa “novost” sa A i B listom dovela do toga da su neke kompanije vrlo blizu tržišne borbe - putem dampinga.

Unazad godinu dana, generi?ka farmaceutska industrija proživljava velika preustrojavanja na podru?ju “isto?ne europe”. Hemofarm, vode?a srpska farmaceutska tvrtka (45% udio u SCG u 2004 godini) od unazad nekoliko dana je u 100% vlasništvu Stada, zna?ajnog njema?kog proizvo?a?a generika. Godinu dana ranije, ova firma je potpisala dogovor sa Lek-om, ?lanicom grupe “Sandoz”, generi?ke divizije korporacije Novartis.
Ovo preuzimanje je bilo prvi znak da se u ovoj regiji dešavaju sinergijski u?inci te da generi?ke korporacije misle promijeniti “pravila igre”. Svjedoci smo da su cijene lijekova u hrvatskoj bile iste i za generi?ke i za originale - što je dakako bio na?in da se štite “doma?e” generi?ke tvrtke, koje su ovdje “oduvjek poslovale”. Zanimljivo je pogledati ovu “B listu” HZZO. Naime, vidi se da su poneke “paralele” koje imaju i “doma?e” i strane generi?ke firme, ponekad preferirane u smislu da su novodošli “stranci” ponudili nižu cijenu od “doma?ih”.
Na podru?ju psihofarmaka, najve?i gubitnik je ?ini se, Belupo, a u korist Novartis-a. I Pliva nije u idealnom položaju - spajanje sa Barr Pharmaceuticals, Inc. mijenja dosadašnja “pravila igre” odnosno ograni?ava pristup pojedinim velikim korporacijama s kojima ovaj generi?ki koncern ima hostilne odnose - a to se može u budu?nosti može vidjeti u smislu smanjene aktivnosti “prepakiranja” brendiranih i originalnih proizvoda. Originalne firme, kao i Novartis kroz ?lanice grupe Sandoz, svakako ne miruju.
Pri?a o tome kako su “generi?ki lijekovi istovrsni lijekovi” na prvi pogled djeluje kao tema o “smanjivanju troškova” ali je to u biti priprema terena za ve?i nastup velikih generi?kih kompanija, koje preuzimaju “Mickey Mouse” firme po isto?noj europi i uvode globalna pravila igre. I Hemofarm i Pliva prošle su istu sudbinu - regionalni rast, ideje o internacionalizaciji, što je rezultiralo prevelikim apetitima te su na kraju - pojedene. Novi igra?i su daleko iskusniji i vlast u “tranzicijskim” zemljama svakako ih ne može tako lako zbuniti - stoga o?ekujmo tvrdu igru.

Besplatni dodaci

10.10.2006. 17:11

Ponekad nije loše pro?itati poneku staru vijest - pogotovo ako se traže korjeni korupcije. Zemlje u razvoju imaju razli?ite navike od “zapadnog svijeta” ali svi vole - besplatni ru?ak. Dok primjerice u Sjedinjenim državama marketinški stru?njaci nose besplatne uzorke lijekova a povrh toga - kutiju sa krafnama (donuts) kad krenemo isto?nije - pokloni su puno konkretniji. Free Market freebies je zanimljiv ?lanak o pravom licu korupcije - gdje slobodno tržište i neregulirana pravila omogu?uju da doktori prime poklonee najrazli?itije vrste -  dok se na zapadu dobivaju primjerice egzoti?na putovanja (u neke toplice) koje se skrivaju pod krinkom “kongresa”, skandali su poznati oko djeljenja karata za nogometne utakmice pa ?ak i gotovina. Isto?no, u Nepalu, djele se pokloni u vidu hladnjaka,  televizora i naravno - gotovina.  A  u Turskoj se ponekad ide i dalje -  uz hladnjake, televizore i  novac na ponudi su i  - prostitutke.

Postoji još jedno zanimljivo podru?je - takozvana faza IV istraživanja, nakon odobrenja lijeka. To je istraživanje gdje plate doktoru za propisivanje lijeka - naravno uz minimalni znanstveni doprinos, naj?eš?e bez objavljivanja rezultata. To se ponekad smatra marketinškim strategijama. U Turskoj, Kanadi ili Sjedinjenim Državama, neki doktori su na taj na?in zaradili po 1000 dolara - samo zato što su uveli odre?eni broj ljudi na tretman pojedinim lijekom.

The scientific value of such data is highly suspect… [and] once the patient is hooked on the drug they have to go to the drugstore and buy it.’ 

Dakle, navikne se pacijenta na lijek, koji on mora nakon toga i?i kupiti.

I gdje je tu benefit?

Cijeli ?lanak:

Istovrsni lijekovi

9.10.2006. 11:13

U zadnje vrijeme ?esto imamo priliku vidjeti plakate o novoj “reformi” gdje se naglašava važnost uvo?enja istovrsnih lijekova. Kao argumenti pojedini farmakolozi navode “da se radi o istim molekulama” te da “originalne kompanije moraju platiti razvoj, pa je to zato skuplje, a generi?ke nakon isteka licencnog roka mogu ponuditi isto za manje novaca”.

Te se navodi - da su to isti lijekovi. Ne generi?ki lijekovi, ve? “istovrsni lijekovi”.

Koliko je to daleko od istine.

Pokušajmo to opisati na ne?emu što je krenulo kao lijek (prodavalo se u apotekama) a kasnije je ušlo u široku uporabu. U biti, to je san svakog farmaceuta - da mu se proizvod prodaje ne u ljekarni, ve? u trgovini hranom. Jedan takav lijek, a kasnije hrana, je svakako i kola napitak. U natpisu Koliko je Coca Cola zdrava, možete malo vidjeti povijest tog napitka.

Dakle, Koke bi bio originalni “lijek”. Pepsi - prvi generik. Ali ipak malo razli?it. A na suvremene generike, koje proizvode razne generi?ke kompanije - to bi bilo usporedivo sa robnim markama trgova?kih ku?a. Primjerice, kod nas Sky Cola, American Cola, Clevier Cola, Mercator Cola… dakle “istovrsni kola napici”. Da li su oni baš tako istovrsni? Jesu. Ovdje nabrojani imaju isti postotak kofeina i sli?ni su po ortofosfornoj kiselini, dakle “istovrsni su”.

Pa zamislite sada nekog eminentnog znanstvenika kako vam na nacionalnoj televiziji propagira da pijete “kola napitke” umjesto originalnih. Malo teže? Pa i jedno i drugo vi ste platili, no “lijekove” vam daje “država”. Barem to mislite…

No da nakon ove prispodobe krenemo jedan korak dalje, na lijekove u ru?noj, dakle bezreceptnoj primjeni. Naveo bi acetilsalicilnu kiselinu, jedan od naj?eš?e korištenih lijekova. Danas postoje šume?e tablete te najnovije “acidorezistentne tablete” koje su osmišljene tako da bi bilo manje nuspojava, lakše se podnosila “molekula” i u principu pokazuje da osim “istovrsne molekule” lijek sadrži još nešto. To je ono što je u biti dodatna kvaliteta - a za što su potrebne godine razvoja i zbog ?ega je nužno da se lijek unapre?uje.

Velike korporacije koje imaju “originale” ?esto pri kraju licencnog perioda u novije vrijeme pokušavaju izbaciti neke takove inovativne proizvode. Generi?ke ?esto ostaju na “zastarjelim” oblicima - koji su svakako jeftiniji za proizvodnju. ?esto se vide generici u kapsulama u vrijeme dok je “original” u istoj formi povu?en, a sada se nalazi u nekim “lakotopljivim tabletama” ili ne?emu što pacijenti bolje podnose, a time je lije?enje i efikasnije.

Naravno da nekim pacijentima je isto koji lijek uzimaju - no propisi sada ne dopuštaju specijalisti da odredi što je za pacijenta najbolje, ve? se mora povoditi za “jednako u?inkovitim lijekovima” tako da u biti generi?ke korporacije uredno mogu raditi promociju na “zadnjoj karici” odnosno onome tko kona?ni lijek propisuje odnosno izdaje, a ne moraju se “zamarati” takvim “sitnicama” kao što je originalno istraživanje.

Originalna kompanija dostaviti ?e vam radove, podu?iti vas najnovije spoznaje o lijeku. Generi?ka ?e vas odvesti na domjenak, potruditi se da vam plati put, kako bi vas držala “zainteresiranima” za njihove - proizvode.

A gdje je tu dobrobit pacijenta?

Dok ipak postoji kakva - takva kontrola, ipak imamo “prave lijekove”. No u prikrajku nam stoji cijela jedna druga industrija - lažni lijekovi.

Na prvi pogled istovrsni lijekovi, oni su istovrsni samo po formi, ti “lažnjaci” su u najboljem slu?aju tek neefikasni, dok su u najgorem - vrlo opasni.

Pretpostavimo da se radi o nekom antidepresivnom lijeku. “Original” ima svoja farmakokinetska svojstva, dinamiku ulaska i izlaska u organizam. Pacijent ga “osjeti”. Neki generik je “malo razli?it” i ako nemate iskustva sa originalom, možda vam to i odgovara. Nekad ?ak i bolje, jer je “malo slabiji”.

Suprotno od toga, “falsifikat” može u najboljem slu?aju imati  - pozitivan placebo u?inak.

E sad, kod antidepresiva pozitivni placebo u?inak može i?i ?ak i do 37% - dakle svaki tre?i pacijent se može osje?ati bolje a da u biti ne pije lijek, ve? “šarenu pilulu za lilulu”.

Kolike su li tu uštede?

kauboji

7.10.2006. 16:16

Na business.hr našao sam tekst o “najskupljoj ameri?koj dionici”. Nije me toliko fascinirala senzacionalisti?ka pri?a o “psihološkoj granici od 100000 dolara po dionici” ve? nešto drugo, mnogo intrigantnije: Dionice Buffetove kompanije nisu samo skupe ve? su u odnosu na druge visoko likvidne dionice i vrlo rijetke.

Dalje navode da Buffett u svojem vlasništvu prema podacima od svibnja ove godine ima 498,320 dionica klase A, nimalo manje zna?ajno nije ni to da Berkshire Hathaway u svojem vlasništvu drži znatne udjele u vode?im ameri?kim kompanijama, poput 12,2 posto American Expressa, 18 posto Washington Posta, 8,4 posto Coca-Cole, 0,5 posto Wal-Marta ili 5,7 posto Wells Farga.

Dakle, to je raznovrstan portfej. No ono što bode u o?i je da su to sve korporacije koje su iz podru?ja usluga, odnosno nešto što stvara konstantan prihod.

Malo sam istraživao, i našao ovo:

Moj omiljeni vremenski rok za držanja vrijednostina je zauvijek (Warren Buffett)

To po malo objašnjava kako neka dionica može narasti na tako visoku vrijednost, a da ne pro?e uobi?ajene cikluse cijepanja, što su radile jednakovrijedne dionice vode?ih kompanija. Nema potrebe da joj se nominalna vrijednost dijeli, jednostavno zato - što tko to ima, ne planira zara?ivati na kapitalnoj dobiti, ve? je daleko pametniji i sve nas muze.

Uostalom, trebamo biti svjesni da nas se muze i zašto nas se muze. Ovaj tekst pišem u cyber caffe-u i svaka sekunda odlazi, tako neprimjetno… što se dešava i vama ako ostavljate da vašim novcem upravljaju drugi ljudi dok svoju investiciju tovite.

Malo prije sam sreo ?ovjeka koji izvrsno planira svoju dobit. Obilazi kante za sme?e, i skuplja prazne boce, plastiku, staklo, limenke.

On je pažljiv investitor. Glavni mu je posao obi?i kante, i paziti da drugi klošar ne do?e prije njega do tih kanti. I on muze ljude koji su platili te flaše i bacili novac po cesti, jer je to nebitno.

Teritorij - osvojen ili u vlasništvu, samo je sredstvo. Rad je prikupiti dnevnu zaradu. U kapitalizmu ne postoji ništa drugo, osim koliko novca imamo danas… Odnosno koliko kanti za sme?e možemo prekopati, ista stvar.

Bio to klošar u mojoj kanti za sme?e ili Buffet u mojoj American Express kartici, proces je isti - lagana mužnja gdje se najmanje nadamo…

prosetaj malo

5.10.2006. 18:35

Še?em se ja tako danas svojim uobi?ajenim putem prema centru grada, kadli me kod Britanskog Trga presretnu neki mladi ljudi. Mislim si - da li da to uzmem ili ne? Naime, kako mi se ne da švercati u tramvaju (?esto provjeravaju u Ilici prema Trgu) ovu relaciju znam pre?i pješke. Gledanje izloga, kupnja svakodnevnih sitnica (ima dobrih pekarni) i uzeh tu karticu - gdje piše “skupi žig i donirati ?e 1 kunu po kilometru”. Kako znam hodati, odhodao sam 9 kilometara i još si kupio majcu. Pliva Zdravlje je uz medijsku galamu kroz Metro express (koji mogu nabaviti samo ljudi koji se i tako še?u kraj njihovih kolportera) napravila na taj na?in nekoliko po meni pozitivnih stvari:

1. Prošetala ljude. Uz mjerenje tlaka i stepere na trgu (navija?ki je ljude motivirao Mirko Fodor, u casual stilu)

2. Dala im za razmišljati - da i oni mogu dati kunu.

3. Nije dala taj ure?aj onako, evo vam pare, ve? je dala ljudima osje?aj i da oni sudjeluju.

Ovo svakako budi osje?aj zajedništva. I tako, još jedan dan bez švercanja u tramvaju, a nisam se zabavio samo ja, ve? i moja stara mama koja se ugodno šetala sa svojim prijateljicama, a i ona djeca koja su dobili balone i sve u svemu - danas smo pjevali i plesali na kiši…

Pro?itajte više Na PlivaZdravlje:

najamnici

4.10.2006. 15:40

Lije?nici su u suvremenom, globaliziranom europskom okruženju postali najamnici. Koliko su potpla?eni govori primjerice ova ?injenica: Za 4 vikend držurstva u jednoj zemlji, može se zaraditi višestruko više nego za redoviti rad u drugoj, a sve u istoj “državi” Europskoj uniji. piše jutarnji, Majka dvoje djece, koja ima vlastitu ordinaciju, za ?etiri odra?ene doktorske “šihte” u dva dana ku?i odlazi bogatija za 2230 eura.

Primamljivo? Pa kad se uzme u obzir da se u Hrvatskoj radi za 1000 eura mjesec dana puno radno vrijeme, a da se za isti “set” dežurstava može dobiti nekih 5-6 tisu?a kuna, dolazimo do ne baš situaciju koju imaju Poljaci, ali nismo ni mi daleko.

Hrvatska je usvajaju?i EU zakone potpisala isto što su Irci morali potpisati pred niz godina, a što Njemce ?eka za godinu dana - ograni?enje dežurstava na maksimum 48 sati tjedno. Dvodnevna “šihta” je u toj kvoti, a i redovit rad tako?er - ali zajedno su svakako iznad te kvote.

E sad, pitam ja vas - koji bi posao napustili? Onaj, gdje imate 1000 eura za 5 dana u tjednu, ili onaj gdje imate 2230 eura za dva dana? Što vam je isplatljivije, na dugi rok?

Danas ljudi stanuju i žive u Bratislavi i svakodnevno idu na posao u Be?. Jeftinije je živjeti u Slova?koj, a zara?ivati u Austriji nego živjeti uz posao. Lete?i doktori su vrhunac ove globalizirane europe.

No kad svi lije?nici pohrle trbuhom za kruhom, jer su ako rade samo u lokalnim zajednicima gladni kruha, gdje ?e i?i taj naš zdravstveni sustav?

Nedavno je bila anketa o zadovoljstvom lije?enju. Piše Metro express (4.10.2006, str. 2) : “U bolni?koj zdravstvenoj zaštiti ocjenu 5 pruženoj zdravstvenoj zaštiti tijekom boravka u bolnici dalo je 63 posto anketiranih pacijenata, ocjenu 4 dalo je 23 posto, ocjenu 3 dalo je 8 posto, ocjenu 2 dalo je 2 posto, a ocjenu 1 tek 1 posto anketiranih”. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti - jako su zadovoljni (95,6 posto) ?uvanjem povjerljivih podataka, sli?no spremnoš?u sestre da pomogne i “poštivanjem radnog vremena”, dok je u ruralnim podru?jima najve?i problem - dostupnost ambulante javnim privozom i medicinska opremljenost ordinacije!

Dakle, kampanja “ljubaznost je osnova svakog lije?enja” ciljala je na to da se “popravi” ono što je i tako najbolje funkcioniralo, dok se o takvim stvarima kao što je dostupnost osnovne mreže i posebice pitanje zastarjele medicinske tehnologije - a za što svakako nisu odgovorni oni koji su tek najamnici, ve? vlasnik - ocjenjeno kao glavni problem.

Stvarni problemi su malo drugdje nego što to politika prikazuje uz medije. Isto?noeuropski lije?nici - najamnici, vikend gasterbajteri - to je mjesto koje im je “stara” europa namjenila u novom poretku.

Trbuhom za kruhom, ili glad u svojoj zemlji - to je sudbina intelektualca i visoko educiranog profesionalca…

odgovorno pijenje

3.10.2006. 1:50

Zanimljiv video - show sa idejom “znanstvenog” pristupa (ne)odgovornom pijenju. Zabavno? Ili bolno istinito ?

http://www.youtube.com/watch?v=Pi9b6a0wyGI&eurl=


Bad Behavior has blocked 30 access attempts in the last 7 days.