Testiranje na droge

On 27. 11. 2006, in medicina, ovisnosti, by noebius

?esti upiti su na temu – koliko testovi na drogu mogu biti pouzdani, te koliko treba apstinirati da bi bili negativni. Evo jednog takvog pitanja:

zena (napisa): koliko dugo treba proci da bi test bio negativan nakon uzimanja heroina? Ja sam prosli put izgurala 76 sati i bilo je ok ali sada cu biti na oko 67 sati.Spavam sto je cudno i samim tim se ne cistim dovoljno.Dobro, ne spavam svako vece ali u proslom skidanju nisam 5 dana.I non stop sam piskila.Inace, uzimam malo i na nos.Zadnji put sinoc u 22h, mala kolicina, mala mala crta.Test je u utorak oko 15-16 h.

Prvo je pitanje – u koju se svrhu testirate i sa kojim testom?

Postoje testovi na slinu. To je za voza?e, da utvrde da li su “pod utjecajem”. To traje nekih 48 sati najduže – ako se uzimaju “male” koli?ine.

Drugi test je onaj na urin. E tu postoje dva razli?ita tipa testova. jedan se obi?no ozna?i sa “OPI” i ti mjere ve?u koncentraciju. Drugi su ozna?eni sa “MOP” i mjere manju koncentraciju. Služe da se mogu razlikovati opijati i opioidi. Naime, MOP može biti pozitivan i na druge izvore opijata – ali kratko. U principu, nakon 7 dana, ako se radilo o jednokratnom uzimanju, test bi trebao biti negativan.

Sljede?i test koji imamo je test dugotrajne upotrebe – tu imamo test iz kose (ili dlaka). Testirati se može za period rasta dlake – što može biti i nekoliko mjeseca. Na taj na?in testirali su i mumije, dakle 4000 godina stari materijal – koji je dokazan pozitivan.

U biti, testiranje može biti u razli?ite svrhe.

Prva je da se utvrdi da li ste “?isti” dovoljno da možete primiti antagoniste (Nalorex, ReVia, Nemexin) – tu je test “na vašoj strani” da ne bi imali reakcije. Pojednostavljeno: Ako je test negativan, nema ni reakcije. Tu se koristi test MOP na urin – reakciju nisam vidio ako je test bio negativan.

Druga svrha testa, koju ja koristim, je za stvaranje povjerenja u obitelji. Roditelji (ili djeca) testiraju ovisnika – tako on dokaže da je uistinu ?ist, a ne da ga “nepravedno” optužuju. Ako je to svrha, najbolje je da odmah priznate da ste uzeli drogu – te da se trudite da apstinirate, ali eto. Sedmodnevna apstinencija nije lak cilj.

Tre?i razlog testiranja je da bi ako je test pozitivan, mogli imati neke (neželjene) posljedice. Recimo da izgubite posao, oduzmu vam djecu, platite kaznu, idete u zatvor – ako je to slu?aj – razmislite da li je “izolacija” u kojoj ste bili dostatna – pokušajte potražiti intenzivniji program, kako vam se ne bi desilo to “loše” i kona?no, napravite sve kako bi nešto izmijenili u svom životu…

Kako u?initi testiranje pouzdanijim, izbje?i “varanje”?

Prvo, promatrajte testiranog. Ako gledate kako daje urin (a možete to jer ste bliski) tada je manja vjerojatnost da ?e vam “podmetnuti” tu?i.

Drugo, ako niste sigurni – tražite da vam da ponovno urin. Nemojte se dati smesti da više “ne može” – sa?ekajte ako treba i 12 sati – test ne?e promijeniti kvalitetu u kra?em vremenu.

Tre?e, uzmite dva uzorka, jedan spremite za “referentnu metodu” – a to zna?i osjetljiviju – ako baš morate znati što je to?no bilo, tako da osim kvalitativnog (ima – nema) imate i kvantitativni. To je potrebno ako se radilo o nekom forenzi?kom doga?aju gdje je važno znati, odnosno vješta?iti nekoga.

?etvrto, uzorak mora biti to?no odre?ene temperature – ako je “skriven” biti ?e ili hladniji ili topliji. Koristite posebne ?aše koje imaju uz sebe termometar. Ili koristite termometre za jednokratnu upotrebu koje možete nabaviti u apoteci, a mogu se prisloniti na ?ašu na na?in kako bi se prislonili na ?elo…

Ako niste sigurni da je uzorak urin – ima i tu lijeka. Testirajte ga na biokemijske parametre (recimo urea) i ako je urin razrije?en – to ?e se odmah vidjeti. Ako je dodano nešto što mijenja biokemijske parametre – to se odmah vidi.

 

minimalizam

On 26. 11. 2006, in eseji, svakodnevica, by noebius

Rekoše, dan bez kupnje. Pogledajte ovo:

How To Buy Nothing

Korporacije investiraju milijarde dolara godišnje kako bi ljude uvjerile da prihvate religiju Konzumerizma…

Definitivno deterministi?ka zabava, zar ne?

Pogledajmo malo i našu, vjeruj – im ili imaj život štampu:

E sad nas sve to zbunjuje. Da li to što moramo kupiti nešto da bi pojeli (umjesto da lijepo idemo u pu?ku kuhinju) neka svjetska urota, tipa tko ne radi ne treba ni da jede?

U biti, zašto ja moram raditi da bi jeo, zašto ja uop?e moram kupovati, zašto sve nije besplatno, odnosno zašto nemam hranu po mehanizmu tko jamio jamio?

Bit naše civilizacije je u stvaranju ekstra profita. To se zove “razvoj”. Svi pokušaji rušenja tog koncepta pokazali su se – demagogijom.

U biti, želja za mo?i je ljudska priroda, ljudi žele posjedovati i determinirati svijet. Zbog toga su spremni ubiti sva druga živa bi?a (ili jedeš ili bivaš pojeden) te ve?ina ljudi u biti nije ništa više nego pretvara?i hrane – u gnojivo.

Kako kažu u marketingu – “nemoj biti samo jeftiniji od drugih, uvijek ?e se na?i još jeftiniji – pri?aj pri?u”.

Kako izgleda ta – pri?a?

Kupuj kvalitetno, kupuj… bla bla. Istina: U jeftinijem lancu (tko nema toliko velik ekstra profit) ima više kvalitetnih (doma?ih) proizvoda.

Lanac koji nudi “doma?e” istovremeno na policama drži Kineski ?ešnjak – to je valjda “kvalitetno doma?e” povr?e.

“Oni to rade na uštrb radnika, tamo se ne vidi nitko osim na blagajni, moraš vaditi proizvode iz kutija” – u tom “jeftinom” lancu prodava?ice ne da su ljubazne, ve? se popikneš na njih ako si imalo zbunjen pred policom, dobiješ upute dok se navikavaš i jednostavno – bolje su organizirani.

“Tamo je loš osje?aj kupnje, kupuje se proizvodi lošije kvalitete” – Baš. Uz jeftine, nude i vrhunske proizvode, baš one koji imaju ime, doma?i su i ugoda su za nepce. Ali nema – glazbe niti stalnih reklama “kupi ovo, kupi ono”.

Ne manje bitno – promocija je lijepo ozna?ena crvenom bojom CIJENE. Dakle, ako je jeftinije, lijepo ti to napišu, najave to tjedan dana unaprijed, i to ti je to.

Tko voli – nek izvoli.

I pokušajte ovo:

Every time you make a purchase over $10 (or $50 or whatever limit you choose), take 10% of the price and put it into your savings or your investments. This way, you discourage yourself from buying something just because the item is “marked down” or “a bargain” and boost your financial security every time you make a significant purchase.

Eh. Zar to ne radi država, otme ti dio novca svaki put kad poželiš nešto? Umjesto da dajete novac državi (ili ženi) ostavite si nešto malo “sa strane”.

Ja to zovem – kusur.

Uživajte u svijetu u kojem su reklame – porez na budale, a ne tvornica snova…

 

Poremecaji seksualnosti u ovisnika

On 23. 11. 2006, in eseji, ovisnosti, by noebius

Seksualno ponašanje zna?ajan je ?imbenik životnog stila osobe, koji sredstvo ovisnosti može modificirati.
U tretmanu osobe seksualno ponašanje odnosno fantazije mogu biti zna?ajni za socijalno funkcioniranje a s time i rehabilitaciju ovisnika.
U ovom prilogu možete pogledati prezentaciju koja je održana na stru?nom sastanku Klinike za psihijatriju, dana 23.11.2006.

 

Radovi na blogu

On 5. 11. 2006, in internet, by noebius

U tijeku su radovi. Importirani su tekstovi sa starih blogova, no postoje tehni?ke poteško?e (pitanje kodne stranice i kategorizacije) koje se moraju ru?no rješavati. Kako se radi o nekoliko stotina tekstova, mogu?e je da za sada te tekstove ne?e biti mogu?e ispravno prikazati. Zahvaljujemo na strpljenju.

 

Retro zdravstvo

On 4. 11. 2006, in medicina, vijesti, by noebius

Evo kona?no i najeminentniji u struci progovaraju  ovo o ?emu ja pri?am na blogu:

Zdravstvo još funkcionira kao da smo u socijalizmu, a svi koji rade u njemu kroni?no su potpla?eni. Dnevna politika odbija re?i da je gotovo sa socijalizmom iako se to se dogodilo u ostalim sektorima

U razgovoru za Poslovni, Hrvoje Šobat poentira:

Na koji na?in možemo pove?ati broj doma?ih lije?nika?
- Preko no?i nikako, ve? dugoro?nom strateškom odlukom što ho?emo i za koliko novca – koliko novca, toliko glazbe. Zahvaljuju?i tome što nam zdravstvo još funkcionira kao da smo u socijalizmu, zadnjih 15 godina svi koji rade u zdravstvu kroni?no su potpla?eni – lije?nik koji je ‘94. bio pla?en u rangu suca, danas za njim zaostaje za 40-50 posto. Participacija pacijenata u troškovima lije?enja istodobno je na oko dva posto, gotovo sedam puta manje nego u drugim socijalnim državama. Ve? deset godina dnevna politika odga?a stati pred ljude i re?i da je gotovo sa socijalizmom. To se dogodilo u svim drugim sektorima osim u zdravstvu. Današnji lije?nici šute i rade, no djeca to vide i ne žele studirati medicinu – prije su na taj studij išli najbolji, danas oni idu na ekonomiju i FER jer ?e biti bolje pla?eni.

Dakle, u medicini ostaju samo najuporniji, i oni – koji baš i nemaju izbora…

 

ABC-Hepatitis medijska kampanja

On 3. 11. 2006, in medicina, video, by noebius

Udruga ABCHepatitis pokrenula je medijsku kampanju.

Spot “Nezvani gost” primjer je jednostavnog – ali efikasnog pristupa prevenciji. Pogledajte…

 

Tko je tu bolestan

On 1. 11. 2006, in eseji, medicina, by noebius

Na žalost hrvatski zdravstveni sustav ne bavi se simptomima, ve? samo bezglavo propisuje antidepresive

Ovo je zaklju?ak ?lanka u Poslovnom, u kojem se analizira stanje medicine. Izgleda da smo dobili novu “dijagnosti?ku kategoriju” za propisivanje antidepresiva. Nakon ozbiljnih bolesti, kao što je depresija, antidepresivima se lije?ila socijalna fobija, kompulzivni poreme?aji, pa i anksiozno – depresivni poreme?aji.

No onda su primjerice stidljivost proglašena “boleš?u” a izgleda da je najnovija “bolest” – nezaposlenost.

Neiscrpan je set “bolesti” koje se mogu lije?iti antidepresivima.

Suicid? Lije?io se antidepresivima. Porasla potrošnja antidepresiva, stopa suicida – ostala je ista. Neki su se bunili da su imali smetnje te da im je konkretna terapija pogoršala suicidalnost, bilo je i tužbi – ali mediji o tome uglavnom – šute.

Ovisnost o sedativima? ?esto se ?uju da benzodijazepini stvaraju ovisnost, a antidepresivi – ne. No antidepresivi (ne svi) tako?er mogu stvoriti sindrom ustezanja kod naglog prestanka (to je jedan simptom ovisnosti). Drugo, sedativi se ne bi trebali primjenjivati kod voza?a – ali kome je onemogu?ena vožnja odmah kad je dobio recept na lijek uz koji se ne smije voziti?

Mobbing? ?esto se propisuju antidepresivi zbog “stresa” koji su doživjeli od poslodavca, a u najnovije vrijeme – antidepresivi su nam tu i za “žrtve” Bullinga (jako je lijepo što su antidepresivi sada dozvoljeni i za djecu)

I evo sada – stvarno stanje stvari. Antidepresivi, antihipertenzivi i statini su “lijek” za – nezaposlene.

Sad mi se postavljaju nekoliko pitanja:

  1. Nisu li nezaposleni jednostavno našli više vremena da pohode doktore, koji su im “otkrili” brojne bolesti koje se upravo lijepo mogu “lije?iti” sa “modernim lijekovima”?
  2. Nisu li nezaposleni možda jednostavno – nesretni, a to netko (možda krivo) tuma?i kao – depresiju, jer sada antidepresive može propisivati baš svatko sa diplomom medicinskog fakulteta, a antidepresive je tako lako dobiti na preporuku prijatelja i znanaca?
  3. Nisu li upravo antidepresivi, antihipertenzivi i statini lijekovi koji se daju raznim ljudima, tek tako da nešto dobiju. Umjesto da se sa njima – porazgovara o problemima i potraži neko konstruktivno rješenje?
  4. Ova studija pokazuje da su “zaposlene žene depresivnije”. Nije li to dokaz društvenog statusa istih, a ne dokaz neke “bolesti”.

I kona?no, nije li možda ovo društvo bolesno, pa svoju nesavršenost rješava na na?in da sve odba?ene, zanemarene, šikanirane, proganjane i tužne i nesretne ljude – šalje doktorima koji ih (nekriti?no) kljukaju lijekovima?

Nije li stoga poruka koju nam šalju upravo ova:

Šarene pilule za lilule, uzmite, pijte, samo šutite, šutite, za vas nema nade…

I što da vam kažem?

 

Bad Behavior has blocked 7 access attempts in the last 7 days.