Dnevnik Nova TV – Ibogain

On 29. 5. 2007, in ovisnosti, video, by noebius

Nakon što su u tiskovinama osvanuli oglasi koji reklamiraju “novi” tretman ovisnosti, te nakon podužeg ?lanka u Ve?ernjem listu, evo i komentara koji smo dali na temu ibogaina na Nova TV (Izvor: Dnevnik.hr)

28.5.2007, 20:37, Zagreb, Nova TV
Smrtonosna droga reklamira se kao lijek za heroinsku ovisnost
Ibogain, halucinogena droga ?ije korištenje može imati smrtne posljedice, posljednjih se mjeseci reklamira kao ?udotvoran lijek za heroinsku ovisnost. Terapiju provode samozvani alternativni medicinari. No, struka upozorava – rije? je o nedovoljno ispitanoj supstanci ?ije uzimanje dovodi do teških psihi?kih poreme?aja. Više u videoprilogu.

 

Oporavak od ovisnosti

On 28. 5. 2007, in ovisnosti, video, by noebius

Oporavak od ovisnosti je složen proces. Evo nekoliko zanimljivih video intervjua koje je dao Dr David F. O Connel na tu temu:

Da li ste znali da do 50% osoba sa ozbiljnim duševnim bolestima u americi ima problem sa zlouporabom nekog od sredstava ovisnosti?

I na kraju, što ako ima više ovisnih u obitelji?

Isto?nu europu je po?etkom 1990-tih pogodila epidemija opijatne ovisnosti

 

porod

On 26. 5. 2007, in medicina, video, by noebius

 

kvaliteta reference 3. dio

On 22. 5. 2007, in internet, kultura, by noebius

Da damo nekoliko napomena o wikipediji: što ona dugoro?no može prouzro?iti na kreativnost autora? Ukoliko je netko bio autor koji se je trudio u znatnoj mjeri poboljšati ?lanke na wiki, nakon niza napada pojedinaca koji su “administratori” može doživiti tipi?ni – bulling. Problem je što “demokracija ?arapka” (socketpuppet) daje snagu odre?enoj kliki (da li bi se moglo re?i kabali, kako impliciraju neki kriti?ari) da napada nove “mete” i uklanja ih jednog po jednog. Velik broj ?lanaka nastao je radom velikog broja volontera koji se nakon nekog vremena, možda godinu ili više, na?u u situaciji da moraju braniti svoje ?lanke od niza napada. Vandalizam je pritom najmanji problem. Ve?i problem je kad imaš stav – pobuniš se na o?iglednu nepravdu, uz peer to peer proces koji ne da se poti?e, ve? se prakti?ki ignorira. Stalno promjenjiva istina – upravo onako kako je to Orvell opisao u svojoj 1984 – omogu?ava da se ne?iji doprinos sakrije i naravno, nakon nekog vremena, kad više nitko ne gleda – to nestaje. Upravo kao i Staljinovi suradnici sa partijskih fotografija.

I kona?no, kako se sve više materjala stavlja pod “GNU” licencu, tako prakti?ki nitko više nema kontrolu niti nad onim što je napisao, i pitanje je da li uop?e nakon toga može pisati ako je citirao sam sebe ( i svoj teškom mukom uložen trud) a da mu to ne uzmu i ako je spomenut i ma jedan pasus, citiran makar jedan ?lanak sa wikipedije, tada je sasvim mogu?e da se tuma?i da je sve što je nakon toga napisano – u biti u vlasništvu wikipedije!

Da li pretjerujem? Pogledajte licen?ne uvijete. Dobra ideja da se mogu kolaborativno napisati upute za korištenje nekog GNU programa vrlo se lako mogu izvrnuti na vrlo zanimljive na?ine.

Izvrdanje pravila na na?in da su samo mediokriteti u pravu – dugoro?no može dovesti do apatije i – gubitka osnovnog kreativnog poticaja, a to je priznanje rada.

Kompleksno pitanje kolaborativnosti tako razdvaja ljude na one koji imaju prava – i one koji ih nemaju, ?ak nemaju pravo ni na prenošenje svog mišljenja drugima.

Brojni su primjeri moralnog zlostavljanja, no koji je lijek?

Wiki softver je izvrsna ideja. Nužnost peer to peer recenzije ukazuje na potrebu stvaranja interesnih grupa oko – radnih verzija nekog teksta. Nakon nekog vremena potrebno je “zatvarati” odre?ene projekte – i publicirati ih. U formi verzije.

Vrlo je vjerovatno da ?e u dogledno vrijeme sve više porasti broj nezavisnih skupina, te možemo o?ekivati da ?e ulaz u te skupine i?i po sistemu pozivnica.

Kako raste broj nezadovoljnika sustavom (žalbe na dvoli?nost i sli?no tek su kap koja preliva ?ašu) tako možemo o?ekivati sve ve?i diverzicitet.

No imamo još jedan veliki problem – a to je da novinari jednostavno obožavaju pojednostavljenja. Tako dobivamo vrlo zanimljivi konglomerat mediji – GNU tekstovi – wiki-kontrolirane informacije.

Da li bi ja, ukoliko je novinar na bilo koji na?in citirao wikipediju, mogao koristiti novinske ?lanke pod GNU uvjetima? Te da lijepo tužim recimo novinskog izdava?a jer je stavio copyright na novine, a u njima se nalazi jedan pasus prepisan sa wikipedije?

Razmislite malo i o tom problemu.

A ako želite nešto kreativno pisati u wiki formi, evo jedan zgodan popis Wiki Engines

 

kvaliteta reference 2. dio

On 20. 5. 2007, in internet, kultura, by noebius

Kvalitetu reference u sustavu otvorenog koda svakako je teško kontrolirati. Naime, vrlo velik utjecaj koji ima wiki na kulturno definiranje mladih, vrlo dobro ilustrira ?lanak u tjedniku Globus, br. 858 od 16.5.2007 pod naslovom “DOSSIER: DJECA DIGITALNOG DOBA” str. 104 gdje u uredni?koj opremi izme?u ostalog stoji:

Današnji sedmogodišnjaci više ne žele u?iti u školi jer su superiorni i školi i nastavnicima

U samom ?lanku se opisuju osobine “generacije Y” (što sedmogodišnjaci svakako nisu) te se izme?u ostalog navodi “multitasking” (istovremeno brljanje po Playstation, mobitelu, kompjutoru i što sve ne) a u razgovor jedno dijete navodi “vrlo ?esto ?itam Wikipediju”.

Dakle, wiki je dobra referenca za u?enje jednog sedmogodišnjaka…

Ali ako je nešto dovoljno dobro za sedmogodišnjaka, da li je to dovoljno dobra referenca? Odnosno, pojednostavljenja koja nastaju guglanjem, pretežno kroz web stranice koje su se ovim sustavom nametnule, da li su dostatni izvor kvalitetnog znanja ili je to tek jedan od vidova duhovnog osiromašenja koji se o?ituje u fragmentaciji i hiperaktivnosti?

Preobilje nisko filtriranih sadržaja koji su nametnuti kroz popularne komercijalizirane medije, a wikipedija postaje uz svoje ure?iva?ke politike upravo to, postaje na kraju izvorište pseudoznanja.

Naravno da u ukupnom fundusu ljudskih aktivnosti postoje i “prve laste” razumnijeg pristupa. Jedan od takvih primjera je svakako Project Citizentrum. Ovdje postoji postupak odobravanja, dakle recenziranja koji mogu obaviti samo stru?njaci u odre?enom podru?ju.

Biti urednik je svakako odgovorna funkcija. No zašto je ovaj projekt uop?e odredio ova, na prvo pogled kru?a pravila? Odgovor se nalazi duboko kategorijama Encyclopaedia Dramatica, koja na “zabavan” na?in opisuje pojedine fenomene (gluposti) u suvremenoj psihologiji interneta. To izaziva niz reakcija. Primjerice, Wiki Edit Drama je fenomen brzih izmjena na tekstu koji vrše suprotstavljene strane. Po?esto to završava izbacivanjem sudionika, zabranom pisanja – a naj?eš?e se radi o minornim stvarima. No ipak, da li uvijek minornim? Onaj koji arbitrira i voli da je sve “u redu” sbpkultura E.D. naziva Bureaucratic Fuck (na našem nešto kao birokratsko govno). Postavljamo si pitanje – koja su to pravila koja se implementiraju? NPOV – neutralna pozicija? E.D o tome ima svoje mišljenje… i kad bolje razmislimo, NPOV primjerice za problem “da li se zemlja vrti oko sunca ili obrnuto” bi bio vrlo zanimljiv. Pogotovo ako bi se pitalo Kopernikove suvremenike. Da su tada imali “wiki”, vjerovatno bi ve?ina njih glasala “speed delete” pa ako bi (dva tri) tipa koja zavre?uju loma?u jer vrije?aju osje?aje naroda ipak insistirali na ?lanku “zemlja se okre?e oko sunca” tada bi se taj ?lanak izbrisao “demokratskim putem”. Kako se primjenjuje sila, može se vidjeti ovdje.

I tu dolazimo do uistinu bitnog problema – koje su reference urednika? U biti, wiki projekti proglase urednicima ?esto tipove sa (nedovršenom) srednjom školom, koji imaju osobinu upornosti da rade male izmjene na tekstovima, sa nikim se ne zamjere (ne bi se štel mješat politika) te su svima “na usluzi” (mogu li vam se zavu?i malo) dok ne dobiju mo?. A tada ti 17 godišnjaci, kako to tvrdi opozicija po navedenim stranicama, dobijaju pravo za krojenje znanstvene istine u enciklopediji. Tako da ako ne želiš u?i u beskrajna prepucavanja, ako si uistinu stru?njak, radije odeš i pišeš negdje drugdje. Pod svojim imenom, a ne skrivaju?i se u grupi 1000 autora nekog teksta.

Jer istina ima ime. Treba stati sa svojim imenom. Citizentrum stoga insistira na imenu, i urednik treba imati ime – a kona?no, nismo li osobe a ne dio mehani?kog koda koji se “permanentno prepravlja” tako da na kraju – nitko ne gratificira tvoj doprinos ukoliko nisi to ?inio samo da bi napredovao u nekoj hijerarhiji?

U svakom slu?aju, ako je kriterij popularnost, wiki projekti postupno osvajaju.. što?

 

kvaliteta reference

On 12. 5. 2007, in internet, kultura, by noebius

Pogledajte ovaj ?lanak: Why Does Wikipedia Suck on Science?

Zanimljiv mi je i ovaj komentar:

Wikipedia sucks for deleting stuff, for failing to delete stuff, for taking action in a dictatorial manner without allowing debate, for engaging in too much time-wasting debate instead of useful action, for being too fascistic, for being too anarchistic, for being too highbrow, too lowbrow, too middlebrow, too left-wing, too right-wing, too pro-American, too anti-American, too academic, too anti-academic, too pop-cultural and too anti-pop-cultural; for airing too much dirty laundry in public, for trying to shove its flaws under the carpet; because it’s an unstoppable juggernaut, because it’s an unstable mess that’s about to collapse; it’s capitalist, it’s communist; Jimbo screws it up by exercising his personal whims, Jimbo is a do-nothing figurehead who refuses to act at all; critics get harrassed, critics get ignored; people get banned unfairly, people don’t get banned who deserve it; its mailing lists and IRC rooms have nothing but idle, pointless, off-topic chitchat; its mailing lists and IRC rooms are where all the important policy decisions get made to the exclusion of people who participate on the actual discussion pages.

Što je tu tako fascinantno? U na?elu, svatko može nešto napisati. No kvaliteta nekog editiranog teksta je svakako – u recenzijama. Naime, postoji jedan “mali” problem sa wiki projektima – tko je taj tko može biti validni recenzent?

“The truth was there three revisions ago”, zgodna je poštapalica wikitruth.info , no pitanje je u kojoj se to mjeri odnosi na znanost. Kompleksna pitanje ?esto zanimaju ljude koji su za to zainteresirani. No da li su objektivni? U biti, oko “znanstvenih” definicija ?eš?e se zanimaju “znanstvenici” pa je problem manji.

I ako uistinu želite popraviti neki ?lanak, jer znate dosta o problemu, razmislite prvo o ovome:

A Vital Decision 

You have two choices, at this juncture. You can come to the horrifying conclusion that Wikipedia’s open-editing rule means that not only can people work together to improve it, they can also sit around masturbating out jargon and acting like school marms on everyone else who is trying to help. You can check the bookmarks on your browser, find some pornography, and blow out of Wikipedia’s editing window as fast as you can. Check on Wikipedia’s entries every once in a while, take away the basic facts, don’t get hung up on it, and stick to places where shit makes sense. 

 

Under construction

On 5. 5. 2007, in internet, by noebius

Stranice su u fazi dorade. Pokušavam prevesti su?elje, kao i izvesti druga podešavanja. Javite mi ukoliko imate neke sugestije ili primjedbe. Hvala unaprijed na razumijevanju.

 

high kick i matematika

On 3. 5. 2007, in svakodnevica, by noebius

Zanimljivo je kad po?neš zivkati službe za korisnike. U biti, to je puno bolja opcija za onog kog zovež nego da u?iniš drugu jako dobru stvar – da ih ignoriraš, i odeš negdje drugdje. Pasioniranim zvanjem zaslužuješ respekt – kona?no, imaju šansu ispraviti ono što se ispraviti dade.

Pred koji mjesec kontaktirao sam tako Konzum – bili su vrlo ljubazni, na e-mail odgovorili su telefonskim pozivom, zahvalili se i rekli da ?e u?initi što mogu. Mjesec dana kasnije – ispravili su propust na na?in koji mi se svidio – pa su u mojim o?ima ostali respektabilna firma u kojoj se da kupovati.

Cijena je stvar dogovora, kupuješ gdje ho?eš, ali kvaliteta usluge i profesionalna služba za reklamacije su nešto sasvim drugo – upu?uje na korporativnu svijest i vode ka dominaciji… odnosno bar opstanku.

Zadnja dva dana komuniciram sa Tele2. Privukla me je njihova nova promotivna ponuda (ispada na svakom ?ošku reklama) no zaintrigirala me je promjenjena vizuelna prezentacija na web stranicama, i ne manje bitno – meni nova web shop trgovina.

Kupovanje bonova za telekomunikacijske usluge preko interneta svakako je važna stvar. Na taj na?in Skype me zarazio svojom skype – out opcijom, i mogu re?i – njihov na?in autorizacije kartica i sve što uz to ide, obavijest na e-mail me svakako zaintrigirao tome da kupujem kredite za telefoniranje na jedan komotan i siguran na?in.

T-mobile odavno omogu?ava kupnju bonova preko interneta, pa i putem e-bankarstva. Pou?en svime ovime, odlu?ih isprobati i Tele2 web shop.

I tada po?e komplikacija. Naime, Tele2 se odlu?io za sli?an pristup kao i Vip – dakle korištenje usluga firme Aduro d.o.o – Peggy – Internet payment gateway. U jednom trenutku, transakcija se zablokirala. Na ekranu upozorenje ” nemojte zatvoriti ovu stranicu”. Fenomenalno. Aduro na svojim web stranicama naravno da nema telefonski kontakt – ali na?e se kad se traži – no ne i izvan radnog vremena. Pa poziv u Vukovar (telefonski operater je izabrao taj grad za svoju podršku – svako hvaljevrijedan pothvat, kako za zapošljavanje povratnika tako i financijski za korporaciju, jer je to porezna oaza) i tamo me uvjere da me nisu oprali za kupnju.

Novi telefonski poziv ujutro – Aduro me spoji ni manje ni više sa tehni?kom službom koja je znala detalje transakcije. Jako dobro, prenio ljudima svoj problem, našli su gdje je bio bug u programu. Ponovno u web shop – ovaj put transakcija prolazi bez problema.

Hm, da? Stiže mi poruka “Vaš ra?un je nadopla?en”… no novca u pre-paid meniju niotkuda.
Nakon jedno 3-4 poziva u službu za korisnike “evo, vidimo da ste uplatili”… “evo, vidimo da je tarifa aktivirana”… “evo, vidimo da to funkcionira…” i sli?no, dosadilo mi je zivkati.

Možda sam bio malo dosadan operaterima, i moj dosje se prili?no podebljao. Ali ?injenica je da znaju puštati aplikacije koje baš i nisu savršeno to?ne dok se sistem malo ne uhoda.

No ono što im priznajem je da se trude, i isprave ako je do njih.

I kad koristim tele2, nemam osje?aj da me plja?kaju, ve? da se trude oko mene. Makar nemaju skupe prodajne centre i ostale mramorno oplo?ene urede, i treba malo entuzijazma da uzmeš upravo onu uslugu koju želiš…

Još samo da im taj kalkulator na web stranicama ukalkulira sve “skrivene” troškove, primjerice da razgovor od 1,35 minute košta 84 lipe u bla bla knock out tarifi a ne kako pokazuje kalkulator 66 lipa – jer to bi se moglo protuma?iti na maliciozan na?in, jer institut “uspostava poziva” baš i nije u potpunosti razjašnjen. No ni drugi se baš ne trude razjasniti taj dio… Ipak, sve u svemu,

ide nam na bolje.

 

Bad Behavior has blocked 7 access attempts in the last 7 days.