NULTI SAT

HTV2 20.06.2007. 09:20

Srijedom se ve? “tradicionalno” borimo protiv nasilja. U temi dana danas govorimo o opasnosti koje proilaze iz droga.

Više 

 

cijena zdravstva

On 16. 6. 2007, in medicina, ovisnosti, vijesti, by noebius

Kvaliteta hrvatskog zdravstvenog sustava je neupitna. Detalji na HZJZ.

SZO je hrvatsko zdravstvo uvrstio u prvu skupinu od pet, A skupinu, u kojoj su od europskih zemalja samo stare ?lanice EU te Slovenija i ?eška. SZO rejting donosi na temelju brojnih parametara iz pet kategorija: demografsko-socijalno-ekonomska, mortalitet po skupinama bolesti, okoliš i zdravlje, zaštita majki i djece te odnos zdravstvenih resursa u usporedbi s ekonomskim pokazateljima (Ve?ernji).

Lije?enje ima svoju cijenu. Kolika je ona? Jutarnji prenosi analizu HZZO-a.

Lije?nici su u prvih pet mjeseci ove godine izdali oko 20 posto više recepata za lijekove nego u istom razdoblju prošle, a pove?an je i broj pakiranja, odnosno koli?ina lijekova, i to samo u prva tri mjeseca za 750.000 kutija. Ukupno je za lijekove dosad potrošeno više od 1,5 milijardi kuna.

Evo i druge analize

Po službenim podacima, potrošnja za lijekove na recept u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 755,9 milijuna kuna ili 7,81 posto više nego u prva tri mjeseca lani, a u istom razdoblju pove?an je broj propisanih recepata za 1,116 milijuna ili 12,73 posto. (Javno)

Sustav su pokušali stabilizirati uvo?enjem A i B liste, no s druge strane, uvedene su liste skupih lijekova, i što se dalje sprema?

Pogledamo što navode za podru?je – ovisnosti:

Pove?anje se bilježi i kod lijekova za želu?ane probleme, ali i kod heptanona ?ak desetak posto.

Ovaj “za?u?uju?i” podatak treba konfrontirati sa ovom – ?injenicom:

Jutarnji piše: Na lije?enju 7427 ovisnika o drogama

Tijekom prošle godine na lije?enju u bolnicama ili u službama za prevenciju ovisnosti bilo je 7427 ovisnika o drogama, od kojih se 876 na lije?enje javilo prvi put. U bolnicama se lije?ilo 1483 ovisnika, a 6344 lije?ilo se ambulantno. Najviše je osoba lije?eno zbog heroinske ovisnosti, njih oko 75 posto. Lani je na brzoj detoksikaciji metadonom bilo 37 posto lije?enih ovisnika, a na održavanju još 28 posto. Na novoj terapiji buprenorfinom još 18 posto.

Kad ove brojke uzmemo u obzir, upravo je jasno da je broj ovisnika o opijatima ve?i nego za 10 posto u odnosu na ranije, dakle pove?ava se volumen potrošnje. Da li je porasla pojedina?na potrošnja, to bi trebalo vidjeti – nijedni javno dostupni podaci to ne razotkrivaju. Detalji na HZJZ.

Tijekom 2006. godine na lije?enju je bilo 7.427 osoba, od kojih je 2.001 osoba bila po prvi put a lije?enju (26,9%).

Malo druga?iji podatak? U brošuri 2001, a u novinama – 876 ???

No u brošuri dalje jasno stoji: Ukupno 5.611 lije?enih od OPIJATSKE ovisnosti, a prvi puta – 876. Dakle, novine su pomješale broj ukupno lije?enih sa novim opijatskim. Rezultat – dezinformacija. Dakle, imamo pove?anje broja opijatskih ovisnika u sustavu lije?enju za876, što je u biti 15,6%, a po podacima HZZO imamo pove?anje potrošnje metadona za 10% – što ako konfrontiramo, govori da je u biti potrošnja metadona po korisniku ovog tipa tremana – smanjena. Ali to treba interpretirati na osnovu stvarnih podataka…

Vratimo se našem tekstu o “previše recepata“:

Ipak, najve?e je iznena?enje da je na šestom mjestu po potrošnji specijalist psihijatar iz KB-a Sestre milosrdnice.

Ups. No pogledajmo ponovno koji obim rada ima – poliklinika za bolesti ovisnosti KB-a Sestre milosrdnice, i to samo po broju lije?enih ovisnika:

KB „Sestre milosrdnice” – poliklinika 1.688, što je ukupno 23,2% svih lije?enih ovisnika u državi. Dakle, dva lije?nika drže 23% svih pacijenata jedne dijagnosti?ke skupine. Ne bi li možda u ovoj ?injenici mogli potražiti razloge “rastrošnosti”?

Kako je HZZO konspirativan i ne dostavlja onome tko je potencijalni “šesti po potrošnji” podatke (kako doznajemo iz pouzdanih izvora, prošle godine dva lije?nika koji su bili prozvani, nisu dobili nikakve podatke niti su ih posjetili kontrolori fonda).

Cijeli sustav osiguranja ima jednu specifi?nost. Naime, bolni?ki specijalisti nemaju baš nikakav direktan odnos sa osiguravateljima (HZZO) ve? su za svoj rad pla?eni isklju?ivo – po paušalu.

Stimulacija za rad – ili nerad – ne postoji. To vodi op?oj uranilovki.

Jutarnji navodi jedno od mogu?ih rješenja:

Bolnice bi trebali voditi menadžeri koji poznaju zdravstvo, a ne lije?nici.

Ekonomsko poslovanje bi svakako stimulirale odre?eni stil rada. Ovako, postoji nekoliko ljudi koje rade, i koje se zbog toga proziva – i postoje oni drugi.

Jagoda Milidrag Šmit iz zagreba?kog povjerenstva SSSH ocjenjuje da u zdravstvu vlada “normativni optimizam”, odnosno uvjerenje da ?e mnoštvo propisa unaprijediti kvalitetu zdravstvenih usluga, a istina je zapravo obrnuta. (Jutarnji)

Kategorizacija bolnica nije provedena, a u domove zdravlja, koje su preuzeli “mali tajkuni”, ne ulaže se. Upravna su vije?e nestru?na, ravnatelji se i dalje biraju po politi?koj podobnosti – nabraja Abveršek (Ve?ernji)

Tko su kontrolori?

U lije?ni?kim povjerenstvima sjede njihovi kolege od kojih je ve?ina bez iskustva i kontrolira rad ljudi koji imaju po 30 godina staža u op?oj medicini (Ve?ernji).

Gdje je kvaliteta?

Sve klinike ili odjeli u hrvatskim bolnicama za otprilike ?etiri godine mo?i ?e se natjecati i za akreditaciju, koja ?e ako je ustanove dobiju, jam?iti pacijentima kvalitetu usluge primjerenu najboljim svjetskim medicinskim centrima. Klinika za dijabetes Vuk Vrhovac koja ve? ima me?unarodni ISO standard kvalitete pa zadovoljava više od polovice kriterija. Me?u takvim je centrima i onaj za HIV i AIDS, te za rezistenciju na antibiotike u Klinici za Infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi?, kao i onaj za perinatalnu medicini u klinici u Petrovoj. Nekoliko ih je i u bolnici Sestara milosrdnica. (Jutarnji)

I onda, upravo te i takve ustanove, imaju lije?nike koji “troše najviše lijekova”.

Dakle, stekni me?unarodnu kvalitetu za izvrsnost – to je na?in da dobiješ smanjenu pla?u…

Uostalom, kad vidite koja je tarifica koju nam propisuje osiguravatelj, radimo za kikiriki.

 

zdravstvo i javno mnenje

On 10. 6. 2007, in medicina, vijesti, by noebius

Centar za istraživanje tržišta (GfK) radi zanimljive ankete. Primjerice, da li su doktori materijalisti? Gotovo 90% anketiranih je izjavilo – da nije doktorima ni 10 deka kave dalo. Dakle, više ih se obrati alternativcima nego da “neformalno” zahvali doktoru. S druge strane, ukoliko bi se gra?anima ponudila polica koja bi im odgovarala, ?ak 9 od 10 gra?ana bilo bi spremno izdvajati za privatno zdravstveno osiguranje.

Ovo svakako ukazuje da je nešto uistinu trulo u zdravstvu, a to nije odnos lije?nik – pacijent, ve? odgovor treba potražiti negdje drugdje… na nivou osiguravaju?ih ku?a.

Kada pogledamo kome ljudi vjeruju – kako prenosi Index, najmanje najmanje povjerenja imaju u politi?are, managere i novinare, a najviše u lije?nike, u?itelje i profesore te vojsku.

Povjerenje u vojsku ukazuje da smo demokracija, a ne banana država. Lije?nici i u?itelji – ovo su izrazito potpla?ene skupine zanimanja, dapa?e deficitarna.

Stvarna mo? je u ekonomiji, medijima i politici – upravo tamo gdje se nalaze oni kojima ljudi – ne vjeruju.

Gra?ani u Hrvatskoj nakon lije?nika najviše povjerenja imaju u crkvu. Društvene vrijednosti su u našem društvu jasno postavljene…

 

mukte

On 7. 6. 2007, in eseji, by noebius

U jednom zanimljivom razmišljanju (Što nisam stigao re?i Jacku Welchu, Playboy Hrvatska, br 121:26-27), Miroslav Radman promišlja naše budu?e lidere u poslovnom svijetu.

“..Autostopirati mukte na Jacku Welchu – ma nemoj! Mea culpa, no vi, mlada ekonomska gospodo, ne biste trebali ništa u?iti napamet, niti uzimati “zdravo za gotovo”...” Radman dalje zamjera Jacku što nije ni spomenuo one bez kojih on ne bi mogao živjeti, a koji bi mogli živjeti bez njega – kreatore dobara. Aberacija je u ?injenici da ?e izumitelj – ?ak ako postane jedan od rijetkih nobelovaca – dobiti najviše milijun dolara, paru na koju bi s visoka gledali mnogobrojni anonimni menadžeri dobara zara?enin primjenom njegovih otkri?a. Zato i imamo globalni deficit inovacija.

Osvrt na politi?are “novog kova” – Radman razmišlja: “Svakako se ne radi o selekciji mudrosti, ni o stru?nosti, nego o medijskom seksipilu.

A ekonomisti i odnos prema znanju? “Juvenilne Hrvate zanima novac, a ne razgovor, jer kako ?e zaraditi novac dok gube vrijeme u razgovorima i razmišljanju?”… “Mladi financijeri i ekonomisti nadaju se da ?e od drugih dobiti znanja (industrija znanja) i to mukte.

I ovdje dolazimo do to?ke, na kojoj po?inje moje promišljanje. Ekonomija i suvremeni mena?ment vode brigu o zara?ivanju novca. Ne gube vrijeme na “razgovore i razmišljanja” – dakle na dijeljenje. Industrija znanja po?iva na – znanosti. Bit znanstvene metode je upravo u dijeljenju znanja. U cijelom procesu, zara?uju posrednici. To su s jedne strane “znanstveni ?asopisi” a s druge strane – profesori koji obilaze razne stru?ne kongrese na kojima se okupljaju ljudi koji žele razmijeniti svoja razmišljanja, jer na taj na?in svi štede.

No zašto bi netko uop?e dijelio nešto sa drugima, i davao im za mukte ako ne dobija nešto za uzvrat? Naime, ukoliko postoji uski krug stvaratelja novih dobara, zašto bi im uop?e bili potrebni ljudi iz ekonomije?

Potrebni su im, ukoliko oni koji zara?uju novac, dijele dio ste?enog sa stvarateljima, putem nekih subvencija, stipendija ili sli?nih vidova stimulacije. No to funkcionira na nižem nivou (bazi?na edukacija, studij) i djelomi?no na nivou – istraživa?kih institucija.

Ukoliko netko stvara novu vrijednost samostalno, i nije dužan nikome podnjeti izvještaj – zašto bi uop?e prodao nekom ono što je stvorio, zašto ne bi to zadržao za uži krug, odnosno izbjegao “profesionalne ekonomiste” u cijelosti?

Na žalost, kapitalizam je u tom podru?ju usporediv sa ovom prispodobom:

Mlada lavica ulovi gazelu. Uz nju starija k?er i lavi?i. Jede brzo, njena obitelj gladuje i najmla?e ma?e samo što nije uginulo. Starija k?i ugleda lešinare, koji su doletjeli i skupljaju se. Troši snagu i vrijeme da ih otjera, stara je iskusna i jede na brzinu što može. I uskoro, jato lešinara odjera lavove od njihovog plijena…

Lešinari pretražuju široka prostranstva, ne gube vrijeme na lov, kad se ugleda lovca – signalizira se svima, i ovi slete. Kako ih je mnoštvo, uz agresivni nastup i igru iscrpljivanja, otimaju svaku lovinu. Rizik? Minimalan. Potreban trud? Totalni nadzor nad savanom.

Kapitalist globalnog društva upravo je poput lešinara, traži plijen i lavlju obitelj koja ne može otjerati jato dobro organiziranih “profesionalaca”. Tako je gotovo nemogu?e prodati uzgojeno povr?e potroša?u, ve? se mora i?i posredniku, koji uzima svojih 300-500%.-

Sva dobra su takva – smanjenje troška je zakon, profit mora biti što ve?i – i to samo njima. Nema dijeljenja. Ni sa vlastitim radnicima, osim sa sebi sli?nima – ?lanovima katrela i u svijetu postupno duopol postaje ideal. Zašto duopol, a ne monopol? Kartelni dogovori su tada lakši jer se od monopolista o?ekuje fer play u odnosu na kona?nog korisnika. Kad postoji “konkurencija” koja je fiktivna, a ta fikcija se propagira kroz medije – izvorište propagande.

Politika tako ulazi u duopol dijele?i sa medijima stvarnu vlast – na odre?eni na?in se doimaju da lešinare jedni druge, no to je profinjena igra svra?anja pozornosti.

Pravi igra?i i lešinari ostaju anonimni. Anonimna mo? “mladih i poduzetnih” je u njihovom koordiniranom plesu.

I u tome je bit modernog društva – ve?ina radi besplatno ili za kikiriki, a lešinari odnose profit…

Ako sam ja napravio nešto besplatno – da li mogu prevariti nekoga?

Zavarati možda, ali prava prevara su oni koji u redu, na distanci, o?ekuju mukte obrok…

A znamo da nema besplatnog ru?ka. To vam uvijek naplate, da ni ne znate kako.

 

NULTI SAT

HTV2  06.06.2007.  09:20

Mladi probaju prvu cigaretu sve ranije, puše na školskom igralištu, a nekima je nezamislivo popiti kavu bez cigarete. Govorimo o maloljetnicima pa se pitamo jesu li ve? i oni ovisnici…
Gost teme tejdna je Dubravko Šimenc, a tema je, naravno, vaterpolo. Saznajte i kako se igra picigin…

* Voditelj: Ivan Planini?

 

Sa Zokijem u ništa!

On 3. 6. 2007, in vijesti, by noebius

Zoran Milanovi? – jedan javnosti relativno nepoznat politi?ar postao je predsjednik jedne od zna?ajnijih hrvatskih stranaka. U emisiji je prili?no otvoreno govorio o svojem svjetonazoru (kršten i katolik, no nevjernik) . I žarko želi da Dinamo ne dobiva više novac osim za omladinski postav…

HTV, 1. program, Nedeljom u 2, 3. lipanj 2007: gost emisije Zoran Milanovi? – SDP.

Ovaj nastup je zanimljiv iz više razloga – jedan javnosti relativno nepoznat politi?ar postao je predsjednik jedne od zna?ajnijih hrvatskih stranaka. U emisiji je prili?no otvoreno govorio o svojem svjetonazoru (kršten i katolik, no nevjernik) te kako bi bio sretan – da ima manje vjeronauka. Po njegovom mišljenju, jedan sat tjedno – vikendom, bio bi dosta da dijete spozna dovoljno o “krš?anskoj civilizaciji, pa zašto ne – i o katoli?koj” ali eto, to je njegovom djetetu “nedostupno ako ne ide na vjeronauk u školi”. Razgovor o djeci se nastavio na temu o sportu – “Dinamo – trebali bi financirati samo omladinski postav, moj sin ide na to i vidim da je to jako dobro, ali profesionalni sastav ne bi trebali financirati” a na provokaciju tipa “ljude bi bili nesretni da nema Dinama” izjavio je nešto u stilu “ljudi su nesretni kad nemaju posla, … ” O samoj emisiji i u Jutarnjem, Ve?ernjem i Indexu.

Usporediti vrhunsku sportsku “najvažnija sporedna stvar na svijetu” sa pitanjem zaposlenosti – to je udar na bit medija. “De?ko je iskren, ali neiskusan za visoku politiku” jedan je od SMS komentara koji su pušteni u emisiji.

Iskrenost je svakako pozitivna osobina – a da je obrazovan i realan, pokazao je na na?in da nije reagirao na provokacije u stilu “što sa prostitucijom, gledate li pornografiju” i sli?nim temama kao što su eutanazija (na to je po?eo svoje vi?enje bolesti svog prethodnika) lijepo naglašavaju?i kako neki “imaju volju za život do zadnjeg trenutka”.

Na potanje “Da li ste gospodin ili drug” – novinaru je odgovorio “Možete me zvati Zoran”.

No tko je taj Zoran, de?ko iz sjene, kojeg veli?aju kao “mlade snage” odnosno imputiraju “nezrelost”?

Prvo, de?ko piše svoj blog. Ima dva teksta, ali preko 300 komentara za zadnjem. I voli pisati na forumu koji je zatvorenog tipa (stranka baš ne pusti svim pogledima službeni blog i forum).

Drugo, kad otvorite službene stranice njihove stranke – piše da je predsjednik. I ništa više od naslovnice… Više se može pro?itati na PES.org – gdje je ?lan predsjedništva Partije Europskih Socijalista (suradna stranka).

Nacional je o njemu otkrio dosta toga – i prognozirao mu pobjedu pred više od mjesec i pol.

Što se iz svega može iš?itati? Porijeklom iz Sinja. Preci došli iz Hercegovine. Odrastao na zagreba?kom asfaltu, na Trnju, tradicionalnom uporištu “progresivnih snaga”. Tukao se s de?kima iz susjednog kvarta i ?esto markirao s nastave. (izjavio je Gloriji) Išao je u CUP – u zgradi sada pretvorenoj u muzej. Na Ruzveltovom trgu povremeno sam ga susretao – išao sam u zgradu do ove i bliski smo generacijski. To me pomalo zaintrigiralo – to je prvi puta da su nam se putevi presreli. Drugi puta smo se susreli na prijemnom isputu na pravu – to mene nije zanimalo jer sam bio na putu prema medicini, no on je postao izvrstan student, dobio i Rektorovu Nagradu – i nakon toga uz vrlo aktivan studenski rad, biva i oslobo?en polaganja diplomskog ispita. Pripravništvo (trgova?ki sud) te diplomacija – putem školovanja u diplomatskoj školi, postaje pravi profesionalac. Gradi svoju karijeru na egzemplaran na?in – u diplomaciju ga prima Ivo Sanader. Poslije samo godinu dana u diplomaciji, 1994. je izabran za prvog hrvatskog državljanina koji je služio u me?unarodnim snagama. Zahvaljuju?i znanju ruskoga, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju poslala ga je u mirovnu misiju u Nagorni Karabah.

Ovo je tre?i put da su nam sudbine bliske – naime, kasnijih godina, ve?i broj hrvata je odlazilo zbog raznih razloga tamo, pa i ja. Upoznao sam neke ljude koji su sa njime tamo sura?ivali. Za sada nisam ?uo tra?eve – bio je tamo vrlo kratko, no vidjeti ?emo ;-)

Kao diplomat, od 1999 se angažira u politi?kom smislu u SDP-u i tiho ali brzo i uspješno gradi karijeru. Glavni odbor, glasogovornik stranke – idealna pozicija.

Siva Eminencija PR-a tako u studenom 2006 navodi:

Milanovi? svojim umije?em govorenja u kombinaciji sa «svježom» pojavom privukao je pažnju. Izražavanje mu je vrlo jasno i konkretno, a držanje sigurno. Hladnokrvnost koju komunicira i prilikom najprovokativnijih pitanja i brzina povezivanja odgovora u glavi s njegovim verbalnim izrazom vrlo je impresivna. No, još nije iskusio težinu pravih kriznih situacije pa stoga ostaje da vrijeme pokaže njegovu sposobnost adaptacije i u takvim okolnostima.
Primjenjuje u hrvatskim okvirima rijetko vi?eni trik povremenog, ali izrazito fokusiranog pogleda u oko kamere, a kojim se direktno obra?a gledateljima što neminovno donosi pozitivne efekte … jer svi mi volimo taj neposredni kontakt o?ima pa makar i preko televizijskog ekrana, jer time stje?emo dojam da se govornik obra?a upravo nama.
Sušta realnost nam govori da je Milanovi? toliko superioran, koliko mu je konkurencija jadna. Ili u prijevodu, prvi trenutak iznena?enja i oduševljenja Milanovi?em, zamijenila je spoznaja o jadu naših politi?ara ?ija je retori?ka vještina toliko mizerna da svatko tko malo vještije barata istom ispada superman.

Ova konstatacija stoji i danas – mladost je krasila i njegovog prethodnika kad je došao na ?elo svoje stranke. Da li ?e politi?ar “nove generacije” uspjeti u transformaciji društva, u vrijeme dok su mu u stranci (i društvu u cjelini) i dalje “rodja?ke skupine i klanovi” otvoreno je pitanje. U svakom slu?aju, on je politi?ar u potpunosti transformiran na na?in da je spreman za “timski rad” sa ve?im i “pametnijim” glavama PES-a, ma što to zna?ilo. Zvijezda se je uzdigla iz “sjene” – ovaj intervju je odisao “iskrenoš?u” i istovremenim žongliranjem op?im pitanjima na na?in da je iznosio mišljenje svog “bira?kog tijela” i pažljivom manipulacijom medijima – što otkriva lukavog i obrazovanog politi?ara koji je spreman na “timski rad” kako bi postigao svoj cilj.

Medijska propaganda koju su postigli, na izgled “jedinstvo” jedne zna?ajne politi?ke stranke – sve to je kvalitetno odra?en PR. Ne re?i previše, doimati se “svježim”, pogurati u prvi plan politi?ara za kojeg se u javnosti ne zna previše, koketirati sa svima, ali ne populisti?ki – i što dobivamo, da li još jednog politi?ara – birokratu, nekog jako prilagodljivog “kako vjetar puše” ili nekog tko je spreman povu?i i nepopularne poteze ako se baš mora?

Sve mi se ?ini, možda pomalo od svega. O njemu ?e se još mnogo toga ?uti u sljede?em desetlje?u…

 

Bad Behavior has blocked 5 access attempts in the last 7 days.