analogizacija

On 30. 7. 2007, in svakodnevica, by noebius

DVB-t kako to gordo zvu?i. Nedavno sam odlu?io na televizor staviti to ?udo tehnike. Te bolja slika, te (uskoro) visoka rezolucija, te preporuke da prije?emo ranije nego što ?e se morati…

A onda, otrežnjenje. Naime, u mom djelu grada su emitirali “eksperimentalno” te su ukinuli emitiranje sa meni najbližeg repetitora. Istina, ima drugi – ali taj mi je “u sjeni” (pa prešao sam na DVB-t jer mi je slika bila slaba) i sad – ure?aj mi prijavljuje “radio kanale” umjesto TV??

Ukratko – crna slika, ili imam ton nema slike.

Pa smo se prebacili na staru, dobru analognu tehnologiju punu šuma… a što kad prekinu emitiranje toga? I kom da se ja sad žalim jer imam (skupe) ure?aje koji mi sad skupljaju prašinu?

Tehnologija narodu. Ali ne na 30 godina, kao ranije, ve? na mjesec dva :-(

 

EU mania 2

On 16. 7. 2007, in eseji, vijesti, by noebius

Na temu troškova eventualnog ulaska u EU, evo još malo podataka:

Hrvatska ?e za ?uvanje vanjske granice Unije dati 2 milijarde kuna

- EIZ: Studija o o?ekivanim ekonomskim u?incima priklju?enja EU

Osobito su sa troškovne strane zanimljivi ovi detalji:

Zaštita okoliša i zdravlja bi trebalo biti podru?je s vjerojatno najvišim financijskim troškovima. Tako se o?ekuje da bi se samo u zaštitu voda trebalo uložiti gotovo 10 milijardi kuna, u gospodarenje otpadom oko 5,8 milijardi kuna, a vodno gospodarstvo više od 24 milijarde kuna.

Na podru?ju poljoprivrede, koja nakon ulaska Hrvatske u EU može godišnje o?ekivati oko 2,5 milijardi kuna izravnih potpora iz EU, no, to ne?e biti dovoljno da se nadomjeste trenuta?ne državne potpore. Ovisno o uspjehu hrvatskih pregovara?a u tom podru?ju, iz nacionalnog bi se prora?una tako za poljoprivredu trebalo godišnje nadokna?ivati još 400 milijuna do ?ak 3 milijarde kuna.

To koliko bi bilo pove?anje nacionalnog dohotka i sli?no, sve su to pretpostavke. Troškovi su stvarna stvar – a jednostrano otvaranje je u biti ono što nas o?ekuje.

Zato se upitajte – što su vaši stvarni prioriteti, i koliko kontrole u stvarnosti želite?

Evo citata jednog zanimljivog razmišljanja o duhovnim osnovama euroskepticizma:

EU kao nova globalizirana superstruktura mo?i, na tragu neoliberalizma i novih bogova tržišta, novca i profita te marginaliziranja tradicijske duhovnosti, producira tvrde euroskepti?ne stavove unutar religijskih skupina. Skupina koje ne mogu prihvatiti projekt druge modernizacije Europe, pretvorene u supermarket, s minimalnom ili nikakvom duhovnoš?u, s dominacijom sekularnog humanizma, prikazivanjem religijskih sadržaja i vrednota kao natražnja?kih, s po?esto njihovim ismijavanjem, što zacijelo ne može ostati bez jednog tipa prosvjeda, protiv dekristijanizacije Europe, ili dovo?enja u upitnost sastavnice njezine duhovne supstancije.

Izvor: A. Milardovi?, Euroskepticizam u religijskim skupinama. Vjesnik 14. lipnja 2007

I od istog autora:

Katedrala tržišta gura i poništava katedrale duha i europske raznolikosti, a neoliberalizmu je svejedno s obzirom na njegove ideologijske postulate gdje on igra igru tržišnoga fundamentalizma. Unutar EU ili neke druge makroregije svijeta.

… ne možemo zaobi?i ?injenicu da im je daleko draže slobodno kretanje kapitala od slobodnog kretanja ljudi. Prvo je manji, a drugo ve?i rizik u kontekstu europskoga društva rizika vezanog uz migracije, kako legalne, tako i one ilegalne.

Izvor: A. Milardovi?. Zašto Europa, a ne cijeli svijet? Vjesnik, 12. srpnja 2007.

Ova potonja misao je vrlo zanimljiva, pogotovo kad se uzme u obzir tendencija okrupnjavanja kapitala na svim razinama. Kona?ni nusprodukt je svakako ve?a stratifikacija društva na globalnom nivou – sve ve?i udio dobiti koje kapital u neoliberalnom konceptu ostavlja na korporativnom, a sve manje na lokalnom nivou – što je naj?eš?e upravo cijena socijalnog mira i blagostanja.

Makroregija sa velikom fleksibilnoš?u i minimalnom regulacijom, uz smanjivanja prava radnoj snazi (radna mjesta se lako sele, sa tvornicama) u biti bolje funkcionira na globalnom, a ne na makroregionalnom nivou. I onda, ?emu makroregionalna super – država, koja ima velik trošak? Zašto odmah ne usko?iti u vlak “gospodarskog razvoja” kakav imaju sve “banana – države” – samo što bi naše “banane” bile ekvivalent kartama za razgledavanje Dubrava?kih Zidina za putnike 8 kruzera dnevno? Jer kapital se vrlo lako seli, vrlo je fleksibilan i lokalno ostaje malo toga sa “socijalnu državu”…

Ovo potonje je upravo i bio razlog koji navode Norvežani kao jedan od izrazito važnih zbog ?ega su sretni što su na referendumu odbili ulazak u punopravno ?lanstvo EU. Odbili su, jer bi im se ograni?ila ulaganja u “nevidljive” sektore kao što su socijalna i zdravstvena zaštita.

 

„Nekažnjavanje kanabisa bila je zabluda“: stoji u ?lanku objavljenom 18. ožujka u britanskom dnevniku Indipendent, u kojemu se traži oproštenje zato što je dnevnik prije deset godina pokrenuo kampanju za uvrštavanje marihuane me?u lagane droge. Odluka je imala užasne posljedice, pogotovo za mlade.

Ta se odluka, nakon dosta godina, pokazala velikom zabludom, jer se broj ovisnika koji se u Velikoj Britaniji lije?e od zloporabe marihuane i hašiša popeo od 1.600 na 22 tisu?e, a polovica su maloljetnici. Stoga dnevnik moli oproštenje i upozorava na opasnost od droge koja se danas troši, a 25 puta je ja?a od kanabisa koji se trošio prije deset godina. Prema britanskim stru?njacima bar je desetina od 250 tisu?a bolesnika mogla izbje?i šizofreniju da nije upotrebljavala kanabis.

U Europskoj uniji drogira oko 60 milijuna osoba, poglavito mladih. Kako bi se obuzdao problem nisu dostatna samo pravila, ograni?enja i zabrane, potreban je pravi odgoj. Razmišljaju?i o kulturi i poznavanju droge, s povijesnoga vidika, s gledišta u?inaka i opasnosti olako je re?eno kako se ne treba drogirati, ali to „ne treba“ nije razvilo spoznaju, znanje i sposobnosti, nego je zabranu u?inilo veoma privla?ivom za današnju mladež.

Cijeli tekst: Radio Vatikan

 

EU mania

On 1. 7. 2007, in vijesti, by noebius

U medijima se u zadnje vrijeme vrte reklame za besplatne telefone o “istini o EU”. Kao, nazovete i oni vam objasne što stvarno zna?i pristup Hrvatske. U reklami se usput vrte slike kumica s placa, fotografije sira i sli?no.

To naravno da ulijeva povjerenje. Nazovi besplatni broj, i doznati ?eš sve o orbiteku, debilatoru (ups, to je Nov@ trademark iz emisije Bumerang) kao i o vre?ama koje “stvaraju prostor” (jeste li znali da vaš stan može vrijediti i do 2000 eura po kvadratu? Ne kupujte novi i ve?i stan, prostor ?e vam napraviti naše vakum-vre?e) i naravno, što je to EU.

Možda ?emo tako doznati nešto o tome zašto nema ništa od mosta.

Ili razlike u deklariranoj i stvarnoj energetskoj politici.

Ili koliki su troškovi ?lanstva.

Ili kako odgajati djecu.

Ili kako su u RH norme strožije od EU.

Ili kako ?e se produžiti školovanje medicinskih sestara.

Ili kako su privremena rješenja najtrajnija.

Ipak, ljudi iz ne znam kojih razloga, misle svojom glavom, i sva medijska halabuka nije ih uvjerila da nam baš to treba.

Evo i prvih lasti koje misle suprotno: Studija štetnosti EU-a Davor Aras, koji ?e biti nositelj liste HB-a za devetu izbornu jedinicu, najavio je studiju o štetnim posljedicama ulaska Hrvatske u EU.

Zanimljivo je da se na politi?koj sceni javljaju grupe, “blokovi” i “pokreti” koji su protiv ulaska RH u EU. Za sada su na politi?kim marginama, no pristup im je prili?no zanimljiv.

U biti, sada smo ponovno u situaciji da vidimo kolika je stvarna snaga medija, propagande i koliko stvarno miljuni uloženi u reklame na TV i monopolisti?ke medije mogu oblikovati (isprati mozak) “javno mnenje”.

No kao i obi?no, da li bi vi uop?e o ne?emu trebali biti pitani, što se ti?e vaše sudbine?

 

Bad Behavior has blocked 7 access attempts in the last 7 days.