cijena zdravstva
Kvaliteta hrvatskog zdravstvenog sustava je neupitna. Detalji na HZJZ.
SZO je hrvatsko zdravstvo uvrstio u prvu skupinu od pet, A skupinu, u kojoj su od europskih zemalja samo stare ?lanice EU te Slovenija i ?eška. SZO rejting donosi na temelju brojnih parametara iz pet kategorija: demografsko-socijalno-ekonomska, mortalitet po skupinama bolesti, okoliš i zdravlje, zaštita majki i djece te odnos zdravstvenih resursa u usporedbi s ekonomskim pokazateljima (Ve?ernji).
Lije?enje ima svoju cijenu. Kolika je ona? Jutarnji prenosi analizu HZZO-a.
Lije?nici su u prvih pet mjeseci ove godine izdali oko 20 posto više recepata za lijekove nego u istom razdoblju prošle, a pove?an je i broj pakiranja, odnosno koli?ina lijekova, i to samo u prva tri mjeseca za 750.000 kutija. Ukupno je za lijekove dosad potrošeno više od 1,5 milijardi kuna.
Evo i druge analize
Po službenim podacima, potrošnja za lijekove na recept u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 755,9 milijuna kuna ili 7,81 posto više nego u prva tri mjeseca lani, a u istom razdoblju pove?an je broj propisanih recepata za 1,116 milijuna ili 12,73 posto. (Javno)
Sustav su pokušali stabilizirati uvo?enjem A i B liste, no s druge strane, uvedene su liste skupih lijekova, i što se dalje sprema?
Pogledamo što navode za podru?je - ovisnosti:
Pove?anje se bilježi i kod lijekova za želu?ane probleme, ali i kod heptanona ?ak desetak posto.
Ovaj “za?u?uju?i” podatak treba konfrontirati sa ovom - ?injenicom:
Jutarnji piše: Na lije?enju 7427 ovisnika o drogama
Tijekom prošle godine na lije?enju u bolnicama ili u službama za prevenciju ovisnosti bilo je 7427 ovisnika o drogama, od kojih se 876 na lije?enje javilo prvi put. U bolnicama se lije?ilo 1483 ovisnika, a 6344 lije?ilo se ambulantno. Najviše je osoba lije?eno zbog heroinske ovisnosti, njih oko 75 posto. Lani je na brzoj detoksikaciji metadonom bilo 37 posto lije?enih ovisnika, a na održavanju još 28 posto. Na novoj terapiji buprenorfinom još 18 posto.
Kad ove brojke uzmemo u obzir, upravo je jasno da je broj ovisnika o opijatima ve?i nego za 10 posto u odnosu na ranije, dakle pove?ava se volumen potrošnje. Da li je porasla pojedina?na potrošnja, to bi trebalo vidjeti - nijedni javno dostupni podaci to ne razotkrivaju. Detalji na HZJZ.
Tijekom 2006. godine na lije?enju je bilo 7.427 osoba, od kojih je 2.001 osoba bila po prvi put a lije?enju (26,9%).
Malo druga?iji podatak? U brošuri 2001, a u novinama - 876 ???
No u brošuri dalje jasno stoji: Ukupno 5.611 lije?enih od OPIJATSKE ovisnosti, a prvi puta - 876. Dakle, novine su pomješale broj ukupno lije?enih sa novim opijatskim. Rezultat - dezinformacija. Dakle, imamo pove?anje broja opijatskih ovisnika u sustavu lije?enju za876, što je u biti 15,6%, a po podacima HZZO imamo pove?anje potrošnje metadona za 10% - što ako konfrontiramo, govori da je u biti potrošnja metadona po korisniku ovog tipa tremana - smanjena. Ali to treba interpretirati na osnovu stvarnih podataka…
Vratimo se našem tekstu o “previše recepata“:
Ipak, najve?e je iznena?enje da je na šestom mjestu po potrošnji specijalist psihijatar iz KB-a Sestre milosrdnice.
Ups. No pogledajmo ponovno koji obim rada ima - poliklinika za bolesti ovisnosti KB-a Sestre milosrdnice, i to samo po broju lije?enih ovisnika:
KB „Sestre milosrdnice” - poliklinika 1.688, što je ukupno 23,2% svih lije?enih ovisnika u državi. Dakle, dva lije?nika drže 23% svih pacijenata jedne dijagnosti?ke skupine. Ne bi li možda u ovoj ?injenici mogli potražiti razloge “rastrošnosti”?
Kako je HZZO konspirativan i ne dostavlja onome tko je potencijalni “šesti po potrošnji” podatke (kako doznajemo iz pouzdanih izvora, prošle godine dva lije?nika koji su bili prozvani, nisu dobili nikakve podatke niti su ih posjetili kontrolori fonda).
Cijeli sustav osiguranja ima jednu specifi?nost. Naime, bolni?ki specijalisti nemaju baš nikakav direktan odnos sa osiguravateljima (HZZO) ve? su za svoj rad pla?eni isklju?ivo - po paušalu.
Stimulacija za rad - ili nerad - ne postoji. To vodi op?oj uranilovki.
Jutarnji navodi jedno od mogu?ih rješenja:
Bolnice bi trebali voditi menadžeri koji poznaju zdravstvo, a ne lije?nici.
Ekonomsko poslovanje bi svakako stimulirale odre?eni stil rada. Ovako, postoji nekoliko ljudi koje rade, i koje se zbog toga proziva - i postoje oni drugi.
Jagoda Milidrag Šmit iz zagreba?kog povjerenstva SSSH ocjenjuje da u zdravstvu vlada “normativni optimizam”, odnosno uvjerenje da ?e mnoštvo propisa unaprijediti kvalitetu zdravstvenih usluga, a istina je zapravo obrnuta. (Jutarnji)
Kategorizacija bolnica nije provedena, a u domove zdravlja, koje su preuzeli “mali tajkuni”, ne ulaže se. Upravna su vije?e nestru?na, ravnatelji se i dalje biraju po politi?koj podobnosti – nabraja Abveršek (Ve?ernji)
Tko su kontrolori?
U lije?ni?kim povjerenstvima sjede njihovi kolege od kojih je ve?ina bez iskustva i kontrolira rad ljudi koji imaju po 30 godina staža u op?oj medicini (Ve?ernji).
Gdje je kvaliteta?
Sve klinike ili odjeli u hrvatskim bolnicama za otprilike ?etiri godine mo?i ?e se natjecati i za akreditaciju, koja ?e ako je ustanove dobiju, jam?iti pacijentima kvalitetu usluge primjerenu najboljim svjetskim medicinskim centrima. Klinika za dijabetes Vuk Vrhovac koja ve? ima me?unarodni ISO standard kvalitete pa zadovoljava više od polovice kriterija. Me?u takvim je centrima i onaj za HIV i AIDS, te za rezistenciju na antibiotike u Klinici za Infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi?, kao i onaj za perinatalnu medicini u klinici u Petrovoj. Nekoliko ih je i u bolnici Sestara milosrdnica. (Jutarnji)
I onda, upravo te i takve ustanove, imaju lije?nike koji “troše najviše lijekova”.
Dakle, stekni me?unarodnu kvalitetu za izvrsnost - to je na?in da dobiješ smanjenu pla?u…
Uostalom, kad vidite koja je tarifica koju nam propisuje osiguravatelj, radimo za kikiriki.