Transformatori – samo reci NE

On 11. 11. 2007, in kultura, vicoteka, by noebius

FilmTvBlog komentira. I on zna, što je dobar film, a što je onaj… drugi:

Ako odrežete nerealna tinejdžerska preseravanja i mnoštvo o?itih gluposti, dobijete pri?u nabijenu pateti?nim patriotizmom koju je napisao maloljetni pijani vepar s down sindromom.

Opširnije o tome:

http://www.filmtvblog.com/transformers-2007/

 

Skupo, skuplje, … EU

On 11. 11. 2007, in vijesti, by noebius

Poslovni dnevnik piše kakve nas sve ljepote ?ekaju na planu porezne reforme. Pa ti glasaj za EU:

S ulaskom u EU ukinut ?e se nulta stopa PDV-a

Brojni pritisci interesnih skupina, branjeni socijalnim razlozima, te pritisci odre?enih gospodarskih sektora, primjerice turizma, uz politi?ka, ?esto predizborna obe?anja, pridonijeli su uvo?enju nulte stope i one snižene od 10 posto. Nulta stopa PDV širila se od 1999. do 2001. godine i danas se primjenjuje za kruh, mlijeko, knjige, odre?ene lijekove, neka medicinska pomagala, znanstvene ?asopise i javno prikazivanje filmova. Od prošle se godine primjenjuje i snižena 10-postotna stopa za odre?ene turisti?ke usluge, a snižna je i stopa na novine i ?asopise sa 22 na 10 posto…

Dakle, EU za nas zna?i skuplji kruh, skuplje mlijeko, skuplje knjige, skuplje zdravlje…

Ina?e, sadašnji sustav PDV u EU odre?uje primjenu standardne stope koja ne može biti niža od 15 posto. Može postojati do najviše dvije snižene stope koje ne mogu biti niže od 5 posto, koje se primjenjuju na proizvode i usluge predvi?ene Direktivom EU.

Neke zemlje su si izborile prelazno razdoblje. A mi? Da li se u biti ikada ?uli, za što su se to to?no izborili naši pregovara?i, da nam ne bi bio prevelik udar na standard?

 

Jedino Hrvatska No?na Mora

On 4. 11. 2007, in vijesti, by noebius

Z1, 4. studeni 2007. U No?noj Mori gostovao je Ivi? Pašali?. Emisija je zapo?ela na kontroverzan na?in – “zabranjenim” spotom Vatrogasaca o Euniji. Nakon toga – puno razgovora o prošlosti i (ne)potrebnim objašnjavanjima ve? vi?enog.

Do prestavljanja programa i pogleda u budu?nost trebalo je ?ekati. Te odlu?ih nazvati (skupo ?ekanje) a i drugi su gledatelji “navalili” sa pitanjima – koja su postajala sve zanimljivija.

Htio bih prokomentirati pitanja koje sam postavio Dr Pašali?u, a nisam siguran da li je u cijelosti išlo u eter.
Prvo pitanje (na koje nisam dobio odgovor) je pitanje da li Jedino Hrvatska prihva?a kao alternativu ulaska u EU ulazak u EEP (Europski Ekonomski Prostor).
U biti, o tom pitanju se baš nigdje ne raspravlja. Naime, Norveška (koja je na referendumu odbila ulazak u EU jer su gra?ani bili mišljenja da bi se na taj na?in smanjila socijalna prava, prvenstveno u zdravstvu i mirovinskom osiguranju) kao i Island (koji je napustio sporazum upravo zbog ribolovnih dozvola) su sastavnice EEP – što zna?i slobodno kretanje radne snage. Švicarska je posebna pri?a, budu?i da je primjerice sa Ujedinjenim Kraljevstvom potpisala sporazum identi?an ulasku u EEP, ali je zadržala niz suverenisti?kih na?ela – posebice pitanje kupovine nekretnina. Naravno, i oni su na referendumu odbili ulazak u EU.
Potpuno uskla?ivanje zakonodavstva nedvojbeno vodi u EEP, to je neki “alternativni” put ulaska “u Europu” i to – na mala vrata.
U programskoj deklaraciji “Jedino Hrvatska” nije se jasno odredila prema EEP i globalizacijskim efektima koje ova nosi.

Drugo pitanje, na koje je dr Pašali? dao više nego zadovoljavaju?i odgovor, je upravo pitanje zašto ovaj projekt postoji – a to je zbog toga da kona?no dio konzervativnih glasa?a, koji sebe ne doživljavaju kao glasa?i HDZ-a ima priliku dobiti svoje predstavnike u Saboru.
Moja teza je išla u smjeru da je usitnjenost desnice u velikoj mjeri posljedica potrebe pojedinaca za osobnom promocijom, više nego što je to potreba za borbom oko zajedni?kih ideja.
Svakako da ovakvi stavovi dovode do toga da imamo niz projekata koji se neslavno “ugase” – primjerice HIP, pa i kasnija neka okupljanja desnice, tako da je moje pitanje – po ?emu je to “Jedino Hrvatska” razli?ita i da li ?e konzervativni glasa?i kona?no imati jednu pouzdanu (i trajnu) opciju za koju mogu glasati?
O?ito je da su programska na?ela upravo ona koja su u medijskom prostoru izrazito ostracirana.

Stoga je veliko pitanje – da li projekti poput ovog mogu doprjeti do ciljane populacije. Marketing “velikih” je obi?no putem jasnih slogona, pojednostavljene kampanje i prikaza “tima koji ?e biti bolji nego ovi raniji”. Politika je danas izrazito vezana uz medije, bilo putem marketinga bilo putem “naru?enih anketa”. Pozitivne kampanje su na?elno dugotrajne, “negativne” mogu ponešto naštetiti odre?enim politi?arima, no ne vode nužno do bitka napada?u, ve? mogu dovesti do letargi?nosti.

Ju?er sam na predizbornom predstavljanju slušao na “1 kanalu” (program na ruskom) razmišljanja medijskih predstavnika. Tamo na televiziju dovedu glavne urednike najuticajnijih dnevnih novina i tjednika (da li možete zamisliti nešto sli?no kod nas?) te su raspravljali o bipolarizaciji politi?ke scene u Rusiji. Najviše pozornosti imaju vladaju?a “Jedina Rusija” i (neo)komunisti?ka partija.

Sli?nost u imenu “Jedina Rusija” i “Jedino Hrvatska” je svakako velika – no da li je i budu?i uspjeh mjerljiv? Odnosno, da li se i nama može “desiti” sli?an scenarij kao što je obra?un sa oligarsima i povratak nacionalnog ponosa kakav je proveo Putin, danas jedan od najpopularnijih državnika?

Da završim sa jednim vicem.

Žalio se Ameri?ki predsjednik ruskom kolegi, kako mu pada rejting na anketama. Te se ovaj ponudi pomo?i – poslati ?e mu svog marketinškog stru?njaka da mu podigne popularnost. Nakon tjedan dana – eto Putinu poziv.

- Rješili smo problem, “Jedina Rusija” sada vodi na predizbornim anketama u Sjedinjenim Državama”.

Ako uzmemo u obzir zatvorenost ameri?kog medijskog prostora, ovaj vic bi mogao biti i – istinit. Tolika je mo? medija.

A koliko ?e pojedine skupine glasa?a, primjerice desnice – lutati, ovisi o nizu ?imbenika. Izme?u ostalog, o tome kolika ?e biti samoživost pojedinih “politi?kih vo?a” – te da li kona?no netko od njih može preuzeti lidersku poziciju, bez “foteljaških” ambicija. Ima li projekt Jedino Hrvatska perspektivu – to je na bira?ima da odlu?e.

 

Sazetak – 23.10.2007

On 23. 10. 2007, in poezija, by noebius

Sažetak

Govore da u jednom trenu, proleti nam cijeli život.
Vrijeme tako nestaje, sažima se
Tada.

I dok sjedim u avionu, pored mene ?ovjek
Koji me je porodio i prepoznajemo se
Nakon ?etvrt stolje?a.

I dok slušam pri?u nakon ?ekanja,
Pola stolje?a Hrvatske Šutnje, od dana dok je
Pod Staljingradom bio u Vražjoj Diviziji
Do ponovne Hrvatske, gdje je do?ekao Depresiju
Jer sad je sam, ne mora više Šutjeti.

I dok gledam kako deru ovcu
Podno Ararata, u planinama Gorskog Karabaha,
Nedaleko minskih polja,
?ekaju?i najbolji roštilj na svijetu i u životu.

I dok po meni kaplje izmaglica
Najve?eg slapa Velikih Jezera
Broje?i dane do povratka, ?avrljaju?i sa slu?ajnim prolaznikom
Kojeg sam susreo dva dana ranije tisu?u milja dalje.

I dok gladan stojim pred izlogom u Moskvi, željan kupiti
Suvenir – Babuške koje koštaju cijelu moju pla?u

I dok ban?im u praškom restoranu
Tri dana do Revolucije Svije?a
Bahate?i se sa kavijarom u zadnjem Ruskom Tjednu

I dok pored mene trešti RU – TV uz hitove Viagre i TaTu,
A u pozadini, u drugoj ulici CNN snima
Neuspjelu Naran?astu Revoluciju

I dok gledam u kinu film „Blade Runner“ u sceni gdje
Padaju kišne kapi i vrijeme odlazi
U nepovrat

I dok gledam smrti u o?i u Snu
Koji je stvarniji od jave
Ili je to tek predvi?anje?

I dok pri?am sa svima Vama,
Odavno umrlima
Odavno zaboravljenima

I uvijek i zauvijek se sažima Vrijeme
U posljednjem treptaju
Sada.

 

Svijet za jednokratnu upotrebu

On 13. 10. 2007, in svakodnevica, by noebius
  • Otvoren je sjeverozapadni prolaz, što ?e olakšati transport brodova i smanjiti troškove transporta oko Amerike odnosno smanjiti promet kroz Panamski Kanal. S druge strane, polarni medvedi su pred istrebljenjem i opasno gladuju.
  • Kineska komunisti?ka partija sve je popularnija, od kada su promjenili kurs i posvetili se socijalnoj pravdi. Na satelitskim programima, kad slušate kineske analiti?are, djeluju toliko superiorniji kad pri?aju engleski od nekih nama bližih.
  • Mediji se raspisali o zaga?enoj vodi u Zagrebu – koja je naravno poskupila, i od sve halabuke imaju koristi jedino prodava?i flaširane vode.
  • Predizborna kampanja po?ela. Dobra vijest: raspušten Sabor. Loša vijest: izabrati ?e novi.

Sve u svemu, dugotrajnih planova nema, svijet kao da je za jednokratnu uporabu, a od svih nas – da li ?e ostati više traga nego jedan sloj u talogu, poput onog kad je navodno bio “pad meteora” koji je pomeo dinosaure?

Uistinu, je li ovaj naš “demokratski” svijet kratkog pam?enja išta više od zadnjih dana dinosaura?

 

krupni otpad

On 4. 9. 2007, in svakodnevica, by noebius

Odvoz krupnog otpada u gradu Zagrebu je zanimljiv fenomen za promatrati. Ne sam odvoz – ve? priprema. Iznose se stvari, koje nekako kao da rastu geometrijskom progresijom. Naime, neobi?no je kako ako se ostavi “nešto za sjeme” u nekom zakutku našeg stana koli?ina stvari “neka se na?e” raste. I nakon dugogodišnjeg “pacanja” u tom kutku, stvari su spremne za odvoz. Valjda je potrebna to?no odre?ena koli?ina prašine i inja da bi se odlu?ili da je došlo vrijeme. Ovo je drugi godišnji odvoz, pa je nekako manje stvari.

Od rujna kažu, uvodi se naknada za odvoz bijele tehnike, elektri?nog i elektroni?kog otpada. Najavili su poskupljenje bijele tehnike za 10%. Da li ?e sakupljanje biti ve?e? Ne?e, jer ve? i sada ve?inu bijele tehnike odvesu sakuplja?i, ni ne do?eka trenutak kad gradsko komunalno poduze?e odvozi stvari.

Krupni otpad, sa stanovišta komunalaca su (pra)stari ormari, neka šuta -i to je to. Sve metalno je ve? poslano u reciklažu, ljudi se pobrinuli za to.

I sad ta neka naknada. U nas – da li je nužna?

 

Zaglupljivanje telefonom

On 27. 8. 2007, in internet, svakodnevica, by noebius

Evo kona?no da i ja do?em na svoje! Poznat sam po tome da me se na telefon teško dobije (samo kad ja to ho?u, na poslu nikako ako nešto ozbiljno radim) a SMS poruke su nekad tema na koju se odgovori isti dan, a ponekad – e pa do?i mi, znam da si mi poslao poruku.

Evo istraživanja, napravili moji kolege a prenosi 24 sata:


Svaki drugi zaposlenik odgovorit ?e na elektronsku poštu, SMS poruku ili faks za manje od jednog sata nakon što je dobije, bez obzira na to je li doista nužno hitno odgovoriti. No to vas može prili?no zaglupiti, pokazalo je istraživanje koje je proveo britanski psihijatar Glenn Wilson. Jedna skupina ispitanika zadatak je obavljala u miru i tišini, dok je druga bila preplavljena gomilom telefonskih poziva i e-mailova. Nakon takve “informacijske torture” drugoj se skupini kvocijent inteligencije privremeno srozao za 10 bodova – baš kao što se doga?a i nakon neprospavane no?i. – Opsjednutost odgovaranjem na poruke povezana je sa strahom od zaostajanja za doga?ajima, a to drasti?no smanjuje moždane reflekse – objašnjava dr. Wilson. Stoga je, kako biste zadržali zdravu pamet, bolje poruke provjeravati svaka dva sata, po mogu?nosti i rje?e, odgovarati samo na one hitne i bitne, a ostale odgoditi ili potpuno zanemariti.

Naravno, telefona se teško u potpunosti odre?i, ali ako ne želite baš sasvim zatupjeti… manje telefona, manje televizije i ostalih kradljivaca vremena, koncentracija.
I više života :-)

 

Novele: Jedan dan

On 23. 8. 2007, in novele, by noebius

Što ako u blizini nema prijatelja, nema kune, ako smo pali “na dno”, istina trenutno, no ipak… kad su bliski daleko a prijatelji – na godišnjem?

Pomalo sumoran dan, u otu?enom svijetu.

Pri?a je u privitku, u PDF formatu.

 

Ovo je intervju koji sam dao ?asopisu Metro Express:

Dijete treba odgajati roditelj, a ne igrice

Zagreba?ki psihijatar Davor Moravek za Metro Express govori o negativnim i pozitivnim stranama interneta

Odmorite se od virtualnog svijeta

Izgubljenost u svijetu koji se neprestano mijenja može dovesti do otu?enja,što je put u stres i psihi?ke poreme?aje.

Zbog toga je uvijek korisno slijediti ‘nit vodilju’ i izabrati ono što nam je uistinu korisno. Jer ako pretjerujemo u bilo ?emu, to može naškoditi našem životu. Na?ite vremena za odmor, pa tako i od ‘virtualne stvarnosti’, kaže Moravek

S Davorom Moravekom, cijenjenim zagreba?kim psihijatrom i magistrom medicinskih znanosti, koji je u svojoj dugogodišnjoj karijeri radio s velikim imenima poput Branka Langa i Vlatka Thallera, porazgovarali smo o sveprisutnom internetu, njegovom utjecaju na budu?e generacije, prednostima i manama te predvi?anjima svjetskih stru?njaka da ?e za nekoliko godina virtualni svijet zamijeniti stvarni.

• Koliko u Hrvatskoj možemo pri?ati o ovisnosti o internetu?

- Prvenstveno, ne radi se o ovisnosti u klasi?nom smislu, ve? više opsesivno – kompulzivnom ponašanju koje je vezano uz pojedine internetske servise. Može se govoriti o opsesivnom gledanju videouradaka, koje može biti sli?no, ako ne i isto kao opsesivno gledanje televizije ili pak opsesivno korištenje pornografskih sadržaja, no naj?eš?e se govori o opsesivnom korištenju ‘socijalnih mreža’u koje spadaju chat-grupe, mrežne igrice itd. Zbog njihovog pretjeranog korištenja dolazi do poreme?aja u socijalnom funkcioniranju u stvarnom životu. Procjene su dosad pretežno bile u nesustavnim istraživanjima, no za o?ekivati je da ?e ukupno vrijeme provedeno ‘online’ rasti. Samim time ?e porasti i broj onih koji imaju problem. No, problem ne raste s dužim korištenjem – manifestacije su naj?eš?e vidljive kod relativno novih korisnika.

Kobni ‘World of Wordcraft’

• Jesu li vama kao stru?njaku poznati slu?ajevi ovisnika o internetu?

- Malen je broj onih koji su tražili konkretnu stru?nu pomo?. U jednom primjeru, u dobi od 15-16 godina, pokazao se da se radilo o osobi u ranoj fazi endogenog psihoti?noga poreme?aja, dakle ozbiljne psihi?ke bolesti koja se manifestirala povla?enjem u sebe i fobijom od kontakata s osobama u stvarnom svijetu.

Drugi primjer vezan je uz zanemarivanje akademskih obaveza. Naime, u dobi od 20 godina, osoba je u potpunosti zanemarila studij i cijelo vrijeme igrala kompjutorsku igru ‘World of Wordcraft’.

• Koja je skupina ljudi najizloženija riziku da postane ‘internetomanijak’?

- Osobe koje i ina?e u strukturi osobnosti imaju neki zna?ajniji, makar latentni duševni poreme?aj .

Sredovje?ne doma?ice s depresivnim poreme?ajem u prvim su studijama bile prva rizi?na skupina, i to za razne ‘chat’ mreže. No to se proširilo i na mla?e, kad im je taj vid zabave postao dostupniji.

Svakako da i osobe s fobijama, prvenstveno socijalnim, mogu u svoja ?etiri zida ostati zatvorene i imati privid ‘normalnosti’ uz svakodnevno druženje ‘online’. Chat-programi i op?enito taj vid ovisnosti ipak gubi na popularnosti jer nove tehnologije, i to uglavnom audio i video komunikacija, sve više zaokupljaju ljude. Interaktivni sadržaji su adiktivniji pa se prekomjerna uporaba vi?a po forumima, blogovima, u traženju informacija, a potencijalnu opasnost predstavljaju i kompjutorske igrice. No je li to izvan opsesivnosti igranja istih igara kroz drugi medij? Tehnologija, naime, slijedi trendove korisnika, te se valja upitati ima li zna?ajnije razlike u tome igra li se primjerice šah u parku ili na online forumu.

• S obzirom na stil života kojim živimo, smatrate li da ?e virtualni svijet za nekoliko godina zamijeniti stvarni?

-Virtualni svjetovi su interesno povezane grupe – lakše je nai?i na istomišljenike.

Problem je ako u grupi istomišljenika nema kreativnog sadržaja, ve? se samo gubi vrijeme u konzumeristi?kom preobilju informacija. U kolikoj ?e mjeri zamijeniti sadašnji stil života, ovisi o tome koliko ?e naše, zapadno društvo biti ‘bolesno’, odnosno do koje ?e mjere napredovati društveno otu?enje.

Nije problem korištenje virtualnog svijeta u poslovne, pa ?ak ni u marketinške svrhe, problem je korištenje virtualnih mreža kao isklju?ive zamjene za standardne socijalne kontakte. jer to dovodi do pojave sve površnijih i pli?ih poznanstava i zanemarivanja prijateljstva u klasi?nom smislu. Isti proces ve? je zapo?eo putem prevelikog korištenja telefonskih usluga koje zamjenjuju dotadašnja druženja. Audiovizualna komunikacija polako se seli na internet, u svim svojim interakcijama.

• Po vašem mišljenju, koje podru?je na internetu najviše mami ljude?

- Igrice u virtualnim svjetovima imaju sve navedeno – chat, forum, igrice. Jako je ‘popularna’ još i pornografija.

Mogu?i epilepti?ki napadaji

• Smatrate li da bi roditelji svojoj djeci trebali ograni?iti vrijeme provedeno za ra?unalom?

- Svakako. Treba strogo ograni?iti vrijeme pred ra?unalom koje nema akademsku svrhu, kao što bi trebalo ograni?iti vrijeme pred upaljenim TV ekranima, uz odabir sadržaja primjerenih dobi. Prevelika izloženost brzim i agresivnim igricama, kao i izloženost agresivnim crtanim filmovima i sli?nim sadržajima, može kod djece potencirati hiperaktivni poreme?aj, a u težim slu?ajevima opisane su i ozbiljnije smetnje kao što su epilepti?ki napadaji. Dijete treba provoditi vrijeme u interakciji s odraslima, a ne da mu kompjutorska igrica bude zamjena za razgovor.

Ukratko, dijete trebaju odgajati roditelji, a ne televizija ili razne igrice.

IN

Razgovor vodila: IVA NOVAK

Izvor:

Metro Express, Zagreb 17.8.2007 strana 4

Online PDF verzija:

http://metropoint.metro.lu/20070817_Zagreb.pdf

 

U dokumentu „Ekonomska i fiskalna politika od 2008. do 2010″ Vlada je najavila postupno smanjivanje deficita op?e države od 2,6% BDP-a u ovoj na 0,5% BDP-a u 2010. godini.

Najmanje ?e rasti rashodi za zdravstvo – idu?e godine samo 64 milijuna kuna više nego ove, 2009 oko 1,2 mlrd kuna, a 20010 svega 800 milijuna kuna. Kako unato? najavama nije došlo do reforme zdravstva, za o?ekivati je da ?e se dugovi zdravstva i idu?ih godina gomilati.
Veliki rast rashoda u ovoj godini od ?ak 14% posljedica je zdravstvenih dugova i ovrha zaposlenih, pa Vlada o?ekuje da ?e sljede?e godine rasti 3,8% a onda po 6,4% godišnje do 20010. (1)

Najve?i problem koji ko?i reformu zdravstvenog sustava svakako je podru?je (ne)razvijanja zdravstvenih osiguranja koje bi bile kompatibilno sa EU.

U Hrvatskoj se godišnje u zdravstvenom sustavu potroši oko 18 milijardi kuna. Oko 85% pokriva se iz sustava HZZO, a od preostalih 15% gra?ani pla?aju uglavnom kao izravni trošak. Procjenjuje se da tek oko 0,6% „privatnih“ zdravstvenih troškova pokriveno kroz osiguravaju?a društva. Samo 3% stanovnika Hrvatske, ukupno 134530 osoba koristilo je police dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja (CZO, sunce, Zagreb) što ?ini oko deset posto svih zaposlenih. (2)

U Europskoj uniji, privatni izdaci za zdravstvo su po stanovniku 23 posto. Dobrovoljno je osiguranje budu?nost u miješanom sustavu vlasništva u zdravstvu koji je Slovenija uvela 1992. godine, unato? tome što prevladava javni sektor. U Sloveniji pada udio izravnih doplata za zdravstvene usluge, do 2006 godine na 7,8%. Iz privatnih izvora Slovenija u prosjeku troši 21,3 posto. Privatno zdravstvo stalno raste, te se do 2013. godine udio privatnih izdataka za zdravstvo planira pove?ati na 25%, ili za dva postotna poena, dok bi se izdaci za dobrovoljno osiguranje podigli na 18 posto. (2)

Hrvatska se opredjeljuje za sasvim drugu strategiju – u suprotnosti za trendovima u novim ?lanicama EU.

Ministar zdravstva Neven Ljubi?i? podcrtava da „se Hrvatska opredijelila za sustav javnog zdravstva i, mada se pritom ne želi zatvoriti put privatnim inicijativama, usluge privatnih osiguravatelja u bolnicama ne smiju zadirati u prostor osnovnog osiguranja“. (3)

Andrija Hebrang najavljuje bitnu privatizaciju bolni?kih kapaciteta, no tek kad BDP dosegne „10-12 tisu?a dolara po stanovniku“. „U ovom trenutku privatizacija bolnica onemogu?ila bi ve?em dijelu stanovništva pla?anje realne cijene usluga. Bivša ministrica iz vremena koalicijske vlade Ana Stavljeni? Rukavina dijeli mišljenje kako djelomi?na privatizacija javnih županijskih ili klini?kih bolnica ne bi riješila probleme bolni?kog sustava.

Voditeljica zdravstvenog osiguranja Uniqua, Andreja Roži? Dizdar, navodi:

„Iskustvo iz Austrije dokazuje kako se s razine udruženja puno bolje i korjenitije mogu provesti neophodne promjene u zdravtstu. Tamo se ugovori sa zdravstvenim ustanovama sklapaju na razini udruženja osiguravatelja. Definiraju se jednake cijene za sva društva, s ustanovama se pregovara s jednog aspekta i zajedni?ki se investira u odre?ene segmetne. Na taj se na?in postiže transparentnost, i to je bolji i za državne ustanove i za privatne osiguravatelje.“ (3)

Nevoljnost da se transformira zdravstvo o?ito proizlazi iz straha da bi na dnevno – politi?kom nivou došlo s jedne strane ograni?avanja „socijalne države“ odnosno ukidanja privida da je „sve svima dostupno besplatno“. Javno zdravstvo grca u dugovima, jer nema jasnu makroekonomsko vo?enje. Monopolisti?ko osnovno osiguranje želi zadržati sve postoje?e resurse, koje nije spremno platiti po ekonomskim cijenama, a s druge strane, dio kapaciteta koji su „višak“ (po vi?enju i vlasti) ne može na?i svoju poziciju u dobrovoljnim osiguranjima. Tako imamo zdravstveni sustav koji je izrazito inertan, a s time i skup, te postaje sve nedostupniji.
Što se ti?e stru?nog kadra, ve? godinama HLK navodi prili?no nepovoljne trendove – manjak ginekologa, pedijatara i kirurga, kao i nepopunjenost „osnovne mreže“ u primarnoj zaštiti, gdje se o?ekuje da više od 25% djece ne?e mo?i ostvariti pedijatrijsku zaštitu u okviru primarne zaštite.
Privatizirana medicina, s druge strane, slijedi ekonomsku ra?unicu. Trendovi su da se specijalizirane ustanove sve više okre?u lije?enju specijalnih bolesti – gdje je i profitna margina ve?a. Velike farmaceutske korporacije sklone su istraživanjima „posebnih lijekova za rijetke bolesti“, gdje je mogu?e posti?i brz i u?inkovit rezultat, dok se s druge strane, istraživanja za kroni?ne bolesti kao manje profitna – smanjuju.

Gledaju?i ekonomsku stranu pri?e, privatni osiguravatelji u podru?ju gdje su zadobili dominaciju, nastoje izbje?i preuzimanje kroni?nih bolesnika limitiraju?i troškove koje preuzimaju u lije?enju istih.
S druge strane, ukoliko do 25% radno sposobnog stanovništva koristi usluge privatnih osiguravatelja, a porezno i dalje „pune“ obavezne fondove – to otvara nove kapacitete i omogu?ava i dalje funkcionoranje „socijalne države“.
U tranziciji stoga imamo „ponudu koja se ne može odbiti“ gdje privatna osiguranja žele u?i u vlasni?ku strukturu zdravstvenih ustanova – po mogu?nosti na nivou „udruženja osiguravatelja“ (dakle kartelno povezivanje) te je više nego o?ito, da se takav trend ne?e mo?i izbje?i ?im naše zakonodavstvo bude harmonizirano sa EU.

Samo je pitanje, gdje je pitanje kriti?ne mase, u situaciji kad imamo izraziti deficit kvalificiranih zdravstvenih djelatnika? Pokušaji zadržavanja u sustavu javnog zdravstva svakako su monopoliziranje putem „davanja specijalizacija“ gdje se obvezuje lije?nike op?e medicine da ostanu do 10 (deset) godina u sustavu javnog zdravstva te davanja užih specijalizacija bolni?kim lije?nicima (trend je pokrenuo ministar Ljubi?i?) no to je tek motiviralo dio lije?nika da ne traže posao u inozemstvu dok to ne postane izrazito pojednostavljeno. Ovim potezom je ipak umanjen katastrofalan manjak kadrova koji je politika embarga prema novim specijalizacijama prethodna vlada (koalicijska) produbila, no oporavak na kadrovskom planu teško je ostvariti i uz daleko izdašnije poticajne mjere.

Da li je mogu?e graditi zdravstveni sustav na ko?enju reformi, na „?ekanju pravog trenutka kad ?e stanovništvo biti dovoljno bogato da si plati sve što do sada dobiva besplatno“?
?isto sumnjam. No ?isto sumnjam, da ?e ijedna politi?ka stranka na vlasti, sada ili do ulaska u EU, biti spremna re?i da je jednostavno ekonomski nemogu?e sa?uvati sadašnju razinu prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, ukoliko se ne krene u reforme, koje su svakako – recesivne prirode.

Literatura:

?asopis “Banka” http://www.banka.hr
1 Banka, XV:8 kolovoz 2007; 9
2. Brkani? Kulenovi? M. Prvi na listi ?ekanja. Banka, XV:7 srpanj 2007; 42-44
3. Paši? K. Povijest slabosti. Banka, XV:7 srpanj 2007; 46-47

 

Bad Behavior has blocked 4 access attempts in the last 7 days.