Z1, 4. studeni 2007. U No?noj Mori gostovao je Ivi? Pašali?. Emisija je zapo?ela na kontroverzan na?in – “zabranjenim” spotom Vatrogasaca o Euniji. Nakon toga – puno razgovora o prošlosti i (ne)potrebnim objašnjavanjima ve? vi?enog.
Do prestavljanja programa i pogleda u budu?nost trebalo je ?ekati. Te odlu?ih nazvati (skupo ?ekanje) a i drugi su gledatelji “navalili” sa pitanjima – koja su postajala sve zanimljivija.
Htio bih prokomentirati pitanja koje sam postavio Dr Pašali?u, a nisam siguran da li je u cijelosti išlo u eter.
Prvo pitanje (na koje nisam dobio odgovor) je pitanje da li Jedino Hrvatska prihva?a kao alternativu ulaska u EU ulazak u EEP (Europski Ekonomski Prostor).
U biti, o tom pitanju se baš nigdje ne raspravlja. Naime, Norveška (koja je na referendumu odbila ulazak u EU jer su gra?ani bili mišljenja da bi se na taj na?in smanjila socijalna prava, prvenstveno u zdravstvu i mirovinskom osiguranju) kao i Island (koji je napustio sporazum upravo zbog ribolovnih dozvola) su sastavnice EEP – što zna?i slobodno kretanje radne snage. Švicarska je posebna pri?a, budu?i da je primjerice sa Ujedinjenim Kraljevstvom potpisala sporazum identi?an ulasku u EEP, ali je zadržala niz suverenisti?kih na?ela – posebice pitanje kupovine nekretnina. Naravno, i oni su na referendumu odbili ulazak u EU.
Potpuno uskla?ivanje zakonodavstva nedvojbeno vodi u EEP, to je neki “alternativni” put ulaska “u Europu” i to – na mala vrata.
U programskoj deklaraciji “Jedino Hrvatska” nije se jasno odredila prema EEP i globalizacijskim efektima koje ova nosi.
Drugo pitanje, na koje je dr Pašali? dao više nego zadovoljavaju?i odgovor, je upravo pitanje zašto ovaj projekt postoji – a to je zbog toga da kona?no dio konzervativnih glasa?a, koji sebe ne doživljavaju kao glasa?i HDZ-a ima priliku dobiti svoje predstavnike u Saboru.
Moja teza je išla u smjeru da je usitnjenost desnice u velikoj mjeri posljedica potrebe pojedinaca za osobnom promocijom, više nego što je to potreba za borbom oko zajedni?kih ideja.
Svakako da ovakvi stavovi dovode do toga da imamo niz projekata koji se neslavno “ugase” – primjerice HIP, pa i kasnija neka okupljanja desnice, tako da je moje pitanje – po ?emu je to “Jedino Hrvatska” razli?ita i da li ?e konzervativni glasa?i kona?no imati jednu pouzdanu (i trajnu) opciju za koju mogu glasati?
O?ito je da su programska na?ela upravo ona koja su u medijskom prostoru izrazito ostracirana.
Stoga je veliko pitanje – da li projekti poput ovog mogu doprjeti do ciljane populacije. Marketing “velikih” je obi?no putem jasnih slogona, pojednostavljene kampanje i prikaza “tima koji ?e biti bolji nego ovi raniji”. Politika je danas izrazito vezana uz medije, bilo putem marketinga bilo putem “naru?enih anketa”. Pozitivne kampanje su na?elno dugotrajne, “negativne” mogu ponešto naštetiti odre?enim politi?arima, no ne vode nužno do bitka napada?u, ve? mogu dovesti do letargi?nosti.
Ju?er sam na predizbornom predstavljanju slušao na “1 kanalu” (program na ruskom) razmišljanja medijskih predstavnika. Tamo na televiziju dovedu glavne urednike najuticajnijih dnevnih novina i tjednika (da li možete zamisliti nešto sli?no kod nas?) te su raspravljali o bipolarizaciji politi?ke scene u Rusiji. Najviše pozornosti imaju vladaju?a “Jedina Rusija” i (neo)komunisti?ka partija.
Sli?nost u imenu “Jedina Rusija” i “Jedino Hrvatska” je svakako velika – no da li je i budu?i uspjeh mjerljiv? Odnosno, da li se i nama može “desiti” sli?an scenarij kao što je obra?un sa oligarsima i povratak nacionalnog ponosa kakav je proveo Putin, danas jedan od najpopularnijih državnika?
Da završim sa jednim vicem.
Žalio se Ameri?ki predsjednik ruskom kolegi, kako mu pada rejting na anketama. Te se ovaj ponudi pomo?i – poslati ?e mu svog marketinškog stru?njaka da mu podigne popularnost. Nakon tjedan dana – eto Putinu poziv.
- Rješili smo problem, “Jedina Rusija” sada vodi na predizbornim anketama u Sjedinjenim Državama”.
Ako uzmemo u obzir zatvorenost ameri?kog medijskog prostora, ovaj vic bi mogao biti i – istinit. Tolika je mo? medija.
A koliko ?e pojedine skupine glasa?a, primjerice desnice – lutati, ovisi o nizu ?imbenika. Izme?u ostalog, o tome kolika ?e biti samoživost pojedinih “politi?kih vo?a” – te da li kona?no netko od njih može preuzeti lidersku poziciju, bez “foteljaških” ambicija. Ima li projekt Jedino Hrvatska perspektivu – to je na bira?ima da odlu?e.
