U registraturi ili dugovima od slobode
Kupovali smo više nego što nam treba, prodavali na dug i tako ?emo nastaviti; popusti, rasprodaje, obro?ne prodaje, dopušteni minusi, peglanje kartica, tjedne i dnevne ponude, najnovije sezonske kolekcije, online shopping, kla?enje – nama ništa nije strano – ovisni smo o shoppingu. Reklame, leci, prospekti gdje god se okreneš…(1)
Ova fašni?ka krilatica opisuje našu stvarnost. U kapitalisti?kom slu?aju sloboda je jednako potrošnja, potrošnja zna?i zaduživanje, zaduživanje pak neminovno vodi k ropstvu. U našem je slu?aju cijela zemlja zadužena pa se i pojedinac prilagodio toj situaciji. Minusi na teku?em ra?unu su i dalje tu, krediti stižu na naplatu. Nema povratka. Nema pobune. Samo poslušna radni?ka klasa koja za svoje poslodavce proizvodi sve ve?i profit (2)
Ovo je prošlost za veliki broj hrvatskih praznoglavaca. Dobili ste svog edila - koji ?e vam bez problema mo?i uložiti veto kad pretjerate.
Hrok :) - upravo tako se piše na službenim stranicama.
Pogledajmo što kažu o sebi:
Kreditno izvješ?e predstavlja podatke o kreditnim zaduženjima klijenta. Dakle, podatke o zatraženim i odobrenim kreditima, redovitosti otplate kredita, instrumentima osiguranja i ostalo vezano uz kreditni odnos s bankom.
To se odnosi samo na podatke o kreditima, uklju?uju?i i kredit po teku?em ra?unu (odobreni minus) jer on predstavlja kreditno zaduženje.
U biti, kad dignete pedeset kuna i u?ete u minus
- netko može doznati gdje imate teku?i ra?un.
Evo što nam je po pitanju dužni?kog ropstva pisao Feri? (3):
I naše javne kuhinje bit ?e zacijelo pune onih koji su uzeli nerealne kredite, ali to nipošto nisu sve dimenzije tragedije. Strašno je što onaj tko financijski “puca” i ne može vratiti kredit zapravo enormno gubi i u društvenom smislu. To je zbog neugodne institucije jamca. Jamac je obi?no prijatelj ili ro?ak koji nam vjeruje kad podižemo kredit i sa smiješkom potpisuje mjenice, ili ve? ono što se mora potpisati kod bilježnika. Me?utim, kad dužnik zapadne u probleme, jamac postaje žrtva. U najve?em broju slu?ajeva onda je žrtvovano i prijateljstvo ili ro?a?ki odnos, a ?ovjek gubi i nešto što je kudikamo vrednije od novca. Poslovne banke nam, dakle, reguliraju i društvene odnose, nerijetko i na vrlo bizarne na?ine. Naime, u op?oj pomami za kreditima pojavila se enormna glad za jamcima i odjednom su svi po?eli pecati kolege s posla, brati?e, kumove, roditelje ili ?ak susjede da im budu jamci.
Sad treba biti pametan, pa pogledati ovo:
Mogu li i ja vidjeti svoje kreditno izvješ?e (4)?
Naravno, svaki gra?anin može putem svoje banke zatražiti svoje kreditno izvješ?e i ono ?e mu u zakonskom roku biti dostavljeno. U njemu ?e uz financijske podatke o svom kreditu/kreditima, vidjeti i banku kreditora, te sve banke koje su za njega zatražile kreditno izvješ?e.
Dakle postoji neki nadzor - da vidim da li su taj kredit gdje sam pred nekoliko godina nekom nešto potpisao, otplatili (kako su mi rekli) ili baš i nisu…
Preporuke:
- ne koristiti minus na teku?em ra?unu - ne znaš tko te gleda
- nadati se da ne?eš pasti u dužni?ko ropstvo, bar ti i obitelj ti.
A što je država o tome mislila, pogledajte malu lekciju iz povijesti:“The bankruptcy of the enormous State at the same time as these small privileged groups, while they evaded taxation, heaped up riches and created around their villas economic and social microcosms completely cut off from the central authority. It was the end of the Roman world. It was the be-ginning of the Middle Ages.” (Aurelio Bernardi, found in Carlo Cippola, ed., Economic Decline of Empires [London, 1970], page 72.) (5),