Zarobljeni u ovisnosti

Stresne su situacije pogodan most prema drogi, stoga primarno roditelji, a onda i ostali, ne smiju dopustiti da se komunikacija s djetetom prekine, jer je tada ono osamljeno na jednoj, a roditelji i društvo na drugoj strani

Koliko god se čudili stalnom porastu ovisnika, unatoč informiranosti i znanju, problem je u tome što se droga još često prikazuje u prepozitivnom svjetlu. Mnogi su slavni priznali da su ovisni ili su uhvaćeni s drogom. Kate Moss je morala na odvikavanje od kokaina, Naomi Campbell je pod utjecajem droge bila najluđa na zabavi... Tako nastaje fama da je droga povezana s elitom, a rijetko se spominju ovisnici iz siromašnih obitelji i istinski problemi nekog ovisnika. Život na ulici, zatvori, ludnice, prostitucija... to je bit narkomanije.
»Ovisnost nije samo individualni problem nego problem obitelji i društva. To je zamršeno područje odnosa društva prema pojedincu i prihvaćanja društvenih normi«, rekao nam je mr. sci. Davor Moravek, psihijatar na odjelu za liječenje ovisnosti u Vinogradskoj bolnici. Dodaje da mediji imaju važnu ulogu u prevenciji.
»Radim u ambulanti i dnevnoj bolnici. Ja sam i moj dio tima u dnevnoj bolnici imamo godišnje oko 1200 pacijenata, a odviknemo njih dvjestotinjak. Ambulantno liječenje traje mjesecima. Prilagođava se potrebama svakog pojedinca. Bolnički i većina izvanbolničkih programa liječenja počinju s detoksifikacijom - postupkom prekida uzimanja droge, koristeći se psihološkom i sociološkom, te medikamentoznom terapijom«, ističe dr. Moravek i napominje kako im stalno nedostaje ljudi. U Vinogradskoj bolnici rade samo tri liječnika specijalizirana za to područje, a u gradu Zagrebu samo pet liječnika propisuje lijekove za supstitucijsku terapiju. Pristupačnost droge pogoduje širenju epidemije ovisnosti. Što je droga jeftinija, ovisnika je sve više. Hrvatska je jedna od liberalnijih zemalja kad je riječ o supstitucijskoj terapiji i do tih se lijekova godinama moglo doći relativno jednostavno. Smrtnost je rasla, što je u suprotnosti s tvrdnjama koje su tvorci strategije iz 1996. naveli. Davanje supstitucijskih lijekova ovisnike čini društveno neupadljivijima, ali su drugi korisni učinci takve, prema mnogim mišljenjima, prevelike liberalizacije izostali«, kaže. »Sve je to viđeno u drugim sredinama, ali je pitanje kakve vrijednosti propagiramo«, pita se Moravek.
»Kad je utjecaj obitelji relativiziran, a pritisak da se 'bude popularan' među vršnjacima presudan, eksperimentiranje s drogama može se učiniti prihvatljivim za adolescenta, koji je promijenio sustav vrijednosti«, tvrdi Moravek.
Neki od znakova uporabe droga su izmorenost, razdražljivosti, nesanica, mnoge zdravstvene tegobe, crvene i staklene oči, kašelj. Vidljivi su i emocionalni problemi.
Svi mogući savjeti roditeljima mogli bi se svesti na ovih nekoliko riječi: najvažnije je često i otvoreno razgovarati s djecom. Stresne situacije su čest most prema drogi. Roditelji trebaju biti strpljivi i ne smiju dopustiti da se komunikacija s djetetom prekine, jer je tada dijete na jednoj, a roditelji na drugoj strani. Oni trebaju biti djetetov prijatelj, a ne sudac. Ljutnja ne smije prekinuti razgovor.

Podsjetnik na štetnosti droga
Marihuana može izazvati ovisnost koliko i nikotin, a katran iz džointa ima više kancerogenih tvari nego duhan. Pušenje tri do četiti džointa na dan izaziva isti rizik od bronhitisa i emfizema kao pušenje 20 cigareta na dan. Osim što šteti srcu, plućima i imunološkom sustavu može dovesti do ozbiljnih mentalnih problema; priviđanja, paranoje... čak i do shizofrenije.
Pod utjecajem LSD-a, može se ozlijediti sebe i druge. Pri toj halucinogenoj supstanci ne postoje uobičajeni simptomi predoziranja, ali je u vrlo jakih doza (više od 150 mikrograma) vjerojatnost paranoje i trajnih psihičkih posljedica bitno veća. Moguća su samoubojstva izazvana psihozom ili halucinacijama.
Udisanje kemikalija može uzrokovati teška oštećenja mozga i živaca. Neki od učinaka tih sredstva su kratkotrajni i nestaju nakon što prestane njihova zloporaba. Kratkotrajni učinci inhalacijskih sredstava su vrtoglavica, glavobolja, poremećaj svijesti i halucinacije. Često može doći do akutnog trovanja i do prestanka disanja i rada srca.
Razni načini liječenja na svakog pojedinca utječu drukčije. Ovisnici u tom razdoblju imaju potrebu za čvrstim moralnim vodstvom liječnika ili stručnjaka u komuni. Važno je stvoriti povoljno ozračje koje će omogućiti uviđanje problema.
»Ovisnosti su posljedica nesavršenosti našeg društva«, zaključio je Moravek.

http://www.vjesnik.hr/html/2006/02/07/ClanakTx.asp?r=pis&c=2