Ontološki presjeci algoritamskih sustava, geopolitičkih lomova i evolucije spoznaje
Živimo u epohi ubrzane konvergencije tehnoloških, bioloških i društvenih sustava. Nalazimo se u tranzicijskome razdoblju u kojem se dotrajale paradigme urušavaju, a obrisi novih tek se mukotrpno naziru. Novosti za lipanj 2026. godine, kroz seriju interdisciplinarnih studija, duboko zaranjaju u tektoniku tih transformacija.
Algoritamski menadžment, digitalni kapitalizam i duhovnost
Prvi tematski blok uvodi nas u složenu arhitekturu posttranzicijskoga digitalnog kapitalizma. Analizirajući evoluciju platformskih, AI-pogonjenih gig-ekonomija, istražujemo kako algoritamski menadžment ne perpetuira isključivo kontrolu nad radnicima, već dijalektički potiče i nove oblike otpora – otvarajući time put platformskomu kooperativizmu. Nadovezujući se na to, studija o arhitekturi organizacijske dominacije nudi rigorozan model „diskurzivnog i algoritamskog nasilja“, čime se rekonceptualiziraju fenomeni mobinga i izgaranja na radnome mjestu u suvremenim korporacijama opsjednutima metrikama.
Tehnološki prodor, međutim, ne rekonfigurira samo sferu rada, nego i našu percepciju stvarnosti te samo poimanje svetoga. Članak o umjetnoj inteligenciji u zrcalu svjetskih religija donosi iscrpnu analizu teoloških odgovora na umjetnu kogniciju – od enciklike Magnifica Humanitas do izazova globalne algoretike. Na suprotnome, ezoteričnom kraju spektra, rad o kibernetičko-gnostičkoj konvergenciji uranja u alternativne duhovne zajednice, analizirajući narative koji umjetnu inteligenciju percipiraju kao modernog „Demijurga“ u eshatološkoj borbi za očuvanje organske ljudske svijesti.
Makroekonomska preslagivanja i suton starih imperija
U drugome dijelu fokus se premješta na geopolitičku i makroekonomsku mehaniku. Kroz anatomiju imperijalnoga sutona nudi se empirijska i historiografska projekcija potencijalne kaskadne dekonstrukcije Sjedinjenih Američkih Država do 2040. godine, uzrokovane demografskim implozijama, iscrpljivanjem resursa i rastućim konfliktima unutar elita.
Bliže europskom kontekstu, studija o političkoj ekonomiji europskih migracija (1990. – 2026.) razotkriva asimetričan transfer bogatstva: države periferije snose primarne troškove društvene reprodukcije, dok zapadni polucentar kapitalizira masovnu ekstrakciju ljudskoga kapitala. U domeni nacionalnih javnih politika donosimo i prospektivnu analizu makroekonomske konsolidacije i digitalne asimilacije, procjenjujući kako će se nadolazeće strukturne reforme hrvatskoga zdravstvenog sustava (CEZIH, EHDS) prelamati kroz prizmu stroge ekonomske optimizacije i kibernetičke sigurnosti.
Evolucija ljudske spoznaje i povijesni teret medicine
Posljednji blok radova analitički fokus vraća na samoga čovjeka – njegovu biologiju, kognitivni aparat i povijesni kontekst. Traktat o granicama i evoluciji spoznaje precizno dekonstruira epistemološke iluzije hiperracionalizma, zagovarajući prelazak na evolucijsko-heuristički pragmatizam kao nužan alat za poimanje vjerojatnosne naravi stvarnosti.
U domeni kliničke medicine, integrativni pregled posvećen psihološkim i neurokognitivnim karakteristikama PMOS-a naglašava duboku, dvosmjernu spregu metaboličkih upala, neurobioloških promjena i mentalnoga zdravlja. Konačno, budući da je razumijevanje sadašnjosti nemoguće bez suočavanja s teretom prošlosti, studija o povijesti psihijatrije u prvoj polovici 20. stoljeća služi kao analitički egzaktno, mračno, ali prijeko potrebno upozorenje na opasnosti ispreplitanja medicinskoga paternalizma, eugenike i institucionalne opresije, odajući istodobno počast nepokolebljivu otporu pacijenata.